Kada se govori o ishrani patrijarha Pavla, mnogi najprije pomisle na skromnost. Njegov način života bio je jednostavan, bez raskoši i suvišnih navika, a upravo se ta jednostavnost ogledala i u onome što je svakodnevno birao da jede.
Među namirnicama koje su se često nalazile na njegovoj trpezi posebno mjesto imala je jedna biljka koju su naši preci decenijama cijenili i koristili. Danas je mnogi zaobilaze, iako raste gotovo svuda oko nas.
Riječ je o koprivi, biljci koju je patrijarh Pavle redovno konzumirao i za koju je vjerovao da blagotvorno djeluje na organizam. Njegovo omiljeno piće bio je sok od paradajza, dok je kopriva zauzimala važno mjesto u ishrani koju je smatrao prirodnom i korisnom.
Biljka koju narod vijekovima smatra prirodnim blagom
Malo koja biljka ima tako dugu tradiciju u narodnoj medicini kao kopriva. Generacije su je koristile u ishrani, pripremale od nje čorbe, pite, variva i čajeve, vjerujući da doprinosi jačanju organizma.
U narodu se često govorilo da kopriva „jača krv“, pa se zbog toga preporučivala osobama koje se osjećaju iscrpljeno, brzo se zamaraju ili imaju manjak energije.
Njeni listovi koriste se dok su mladi i svježi, dok se nakon sušenja mogu pripremati kao čaj. Takav napitak mnogi piju i danas, ne samo zbog prijatnog ukusa već i zbog sastava kojim ova biljka raspolaže.
Šta se krije u listovima koprive
Razlog zbog kojeg se kopriva često nalazi na listama najkorisnijih biljaka leži u njenom nutritivnom sastavu.
Sadrži vitamin C, vitamin K, vitamin D, vitamine B grupe, kao i minerale među kojima se izdvajaju gvožđe i magnezijum. Upravo zbog sadržaja gvožđa često se povezuje s ishranom osoba koje žele da obrate više pažnje na unos ovog minerala.
Kopriva sadrži i mravlju kiselinu, supstancu zaslužnu za karakteristično peckanje koje osjećamo kada je dotaknemo golim rukama.
Zbog takvog sastava mnogi je nazivaju prirodnim multivitaminskim kompleksom.
Besplatna i dostupna, ali ne treba je brati bilo gdje
Jedna od zanimljivosti vezanih za koprivu jeste činjenica da raste gotovo svuda. Upravo zato mnogi je smatraju jednom od najdostupnijih samoniklih biljaka.
Ipak, prilikom branja potreban je oprez.
Stručnjaci savjetuju da se ne bere pored prometnih saobraćajnica, industrijskih zona i drugih potencijalno zagađenih područja. Biljke koje rastu u takvim uslovima mogu apsorbovati štetne materije iz okoline.
Prilikom branja preporučuje se korišćenje rukavica kako bi se izbjeglo peckanje kože.
Kako se najčešće koristi u ishrani
Kopriva se može pripremati na različite načine. Mnogi je koriste za čorbe i variva, dodaju je u pite ili je pripremaju slično kao spanać.
Osušeni listovi često završavaju u šolji toplog čaja, naročito tokom hladnijeg dijela godine.
Zanimljivo je da su mnogi recepti s koprivom opstali decenijama upravo zahvaljujući tome što je ova biljka bila lako dostupna i dio svakodnevnog života na selu.
Zašto se o koprivi i danas govori
U vremenu kada se sve više govori o prirodnoj ishrani i povratku jednostavnijim navikama, priča o patrijarhu Pavlu i njegovom odnosu prema hrani ponovo privlači pažnju.
Njegov izbor nije bio zasnovan na trendovima, već na uvjerenju da čovjek treba da koristi ono što mu priroda daje i da vodi računa o umjerenosti.
Kopriva je upravo jedan od takvih darova prirode – skromna biljka koju mnogi viđaju svakog dana, a rijetko razmišljaju o njenoj vrijednosti. Patrijarh Pavle je u njoj prepoznavao nešto što je generacijama prije njega već bilo poznato – jednostavna rješenja često su i najdugovječnija.