Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić boraviće danas i sutra u Parizu, gdje će prisustvovati svečanoj ceremoniji povodom obilježavanja sto godina od završetka Prvog svjetskog rata.
U glavnom gradu Francuske, Vučić će razgovarati sa domaćinom Emanuelom Makronom, kao i sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. To će biti prilika za napredak u razrješenju kosovskog čvora. Ipak, po do sada poznatim stavovima ove dvije vodeće zemlje EU, njihovi pogledi su značajno različiti kada je u pitanju rješenje.
Poslanik njemačkog Bundestaga Peter Bajer prije skoro tri nedjelje ponovio je u Beogradu dobro poznati stav Berlina: Kosovo je faktički teritorijalno nezavisno i Srbija treba da prizna "de jure" "suverenu državu Republiku Kosovo", jer u suprotnom neće ući u Evropsku uniju.
Ponovio je i da je Njemačka protiv razmjene teritorija ili korekcije granice.
S druge strane, francuski ambasador u Prištini Didije Šaber izjavio je da vlada Francuske nema crvenih linija po pitanju konačnog sporazuma u dijalogu Beogad i Prištine.
"To je do vas, ali je naša odgovornost da osiguramo da sporazum ispuni sve bezbjednosne i uslove stabilnosti", rekao je Šaber.
On je dodao da bi konačni sporazum trebalo da bude "pravno obavezujući" i da vodi ka "međusobnom priznanju Kosova i Srbije".
Osim, ovim suprotnih stavova u vezi razrješenja kosovskog problema, Francusku i Njemačku karakteriše i različita kako unutarpolitička, tako i spoljnopolitička situacija.
Dok je do nedavno neprikosnovena liderka EU Merkel sada na staklenim nogama, Makron se svojski trudi da izraste u vodećeg evropskog lidera.
S tim u vezi, postavlja se pitanje šta Merkel hoće od Srbije, a šta Makron, odnosno šta su njihovi pojedinčani interesi, pogotovo ako se uzme u obzir da do susreta Vučića i kancelarke dolazi na njenu inicijativu, dok je francuski predsjednik lično pozvao srpskog kolegu da dođe na proslavu, a zatim će uskoro i sam doći u Beograd?
"Interes je zajednički, Zapad već u više navrata pokazuje da gubi strpljenje oko briselskog dijaloga i želi da se iznađe neka vrsta rješenja, ono što se naziva pravno obavezujući sporazum do naredne godine ", kaže za Telegraf.rs novinar Boško Jakšić.
Kako je rekao, bez obzira na sve prepreke koje postoje u okviru bilateralnih odnosa na relaciji Beograda i Prištine, očigledno je da su nas Evropska unija i SAD osudili na dogovor.
"Tako da ta činjenica da će se Vučić 11. novembra sastati i sa Merkelovom i Makronom posle neuspeha poslednje runde dijaloga u Briselu znači da će i nemačka kancelarka i francuski predsednik reći da dijalog mora da se nastavi i svakako će biti nastavljen, samo je pitanja koja doza pritiska će biti izvršen na Prištinu", kazao je Jakšić.
On ne vjeruje da će Priština odustati od svog projekta formiranja kosovske vojske, jer za to u manjoj ili većoj meri ima otvorenu podršku Zapada, prije svega Amerikanaca.
"Ipak, bilo bi potpuno za očekivati da Priština ukine carine od 10 odsto koje je uvela Srbiji i BiH, jer je EU već negodovala oko takvog jednostranog poteza. To bi mogao da bude preduslov nastavka dijaloga", smatra Jakšić.
Govoreći o konačnom sporazumu Jakšić ističe da se ne radi se o fleksibilnosti oko konačnog dogovora Francuske i Nkemačke, nego oko ideje razgraničenja.
"Znači, i jedni i drugi su za konačan dogovor, Francuzi su već upalili žuto svetlo oko te ideje, dok Nemci još uvek drže crveno svetlo na semaforu, ali mislim da će se, imajući u vidu da su ideju razgraničenja uslovno podržali i Amerikanci, i Nemci predomisliti u slučaju da se Beograd i Priština ", istakao je Jakšić.
Karijerni diplomata Zoran Milivojević ponavlja da je Merkel u odlasku.
"Taj njen čvrst stav je konstatna još od nemačkog poslanika Andreasa Šokenhofa - sećate se od 7 tačaka koje su ukucane u Bundestag i oni se toga drže. Nama je Bajer sad kad je bio to ponovio i Nemačka se drži te pozicije i stava i neće ga menjati. Međutim, Nemačka je sad u drugom planu, jer je inicijativu na sebe preuzela ova većina koja nema 'crvene linije', ističe Milivojević.
On napominje da je na čelu te većine administracija u Vašingtonu.
"To se sad prenosi i videli ste da Mogerini i Han zastupaju tu tezu. Sad, gde je tu Francuska, ključna zemlja EU, pošto iz nje izlazi Velika Britanija, a u Nemačkoj su prisutna previranja i personalne promene. Francuska je nuklearna zemlja EU, stalna članica Saveta bezbednosti, dobija na značaju, a Makron ima degolovske ambicije, to je suština priče", -napomenuo je ovaj diplomata.
On je ukazao da Makron pokušava da on bude ključni posrednik ispred EU, imajući u vidu prijateljstvo tradicionalno Srbije i Francuske, ali i zalaganje Pariza da bude uključen u taj veliki rasplet i da uhvati priključak sa Vašingtonom i Moskvom koji će biti i glavni arbitri.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.