BEOGRAD - Na današnji dan navršava se osam godina od talasa nasilja na Kosovu i Metohiji, u kojem je 19 osoba ubijeno, a više od 4.000 Srba i drugih nealbanaca protjerano iz svojih kuća.
Ministar za Kosovo i Metohiju Goran Bogdanović izjavio je da je martovski pogrom najveće stradanje srpskog naroda u toj pokrajini u novijoj istoriji i da je "poražavajuća, ali i istovremeno zabrinjavajuća činjenica je da ni poslije osam godina nisu otkriveni inspiratori i organizatori pogroma".
Bogdanović je u izjavi Tanjugu poručio da će i dalje insistirati i tražiti od Euleksa i svih međunarodnih faktora u Pokrajini da se pronađu glavni organizatori martovskog nasilja, ali i ubice 14 Srba u Starom Gracku, djece u Goraždevcu, porodice Stolić iz Obilića, izvršioci zločina u Livadicima i niz drugih, u kojima su žrtve bili Srbi.
Godišnjica martovskog pogroma obilježena je parastosom u crkvi Svetog Nikole u Prištini, koja je tada bila spaljena do temelja, a parastos je služio episkop raško-prizrenski Teodosije.
On je okupljenim vjernicima rekao da je srpski narod uvijek stradao na Kosovu i Metohiji, ali da je utjeha u tome što "znamo da uvijek poslije krsta dolazi vaskrsenje".
"Kosovo nije samo teritorija već izvorište našeg bića i sjećajući se strašnog trenutka, kada je marta 2004. godine stradao naš narod, kada su svetinje i domovi paljeni, na desetine ljudi ubijeno a stotine prognano, tješimo da će se Gospod smilovati kako bi obnovili svoje biće i prisustvo na ovom prostoru", poručio je vladika.
Osmogodišnjica pogroma obilježena je i polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomenika "Istina" u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice, a predstavnici lokalnih samouprava iz Kosovske Mitrovice i Zvečana, Udruženja boraca i kidnapovanih i nestalih Srba i građani odali su poštu Borivoju Spasojeviću i Jani Tučev koji su stradali u martovskom nasilju.
U hramu Svetog Dimitrija u Kosovskoj Mitrovici jutros je služena zaupokojena liturgija, a potom i parastos za stradale na Kosovu i Metohiji.
Liturgija je služena i u srpskoj pravoslavnoj crkvi svetih Petra i Pavla u Moskvi, a prisustvovao joj je ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić, koji boravi u dvodnevnoj posjeti Rusiji.
Svijetu liturgiju služio je vikarni episkop moravički Antonije, koji je podsjetio na ljudske žrtve i oštećene i uništene pravoslavne svetinje od kojih su neke stare više od šest vjekova i pod zaštitom UNESKO-a.
Martovsko nasilje nad Srbima komentarisao je i predsednik Demokratske stranke Srbije Vojislav Koštunica koji je naveo da i posle osam godina, albanski separatisti pozivaju na nasilje i prete da će silom sprečiti održavanje izbora u toj pokrajini.
Koštunica je naglasio da za martovski pogrom, ubijanje Srba, paljenje njihovih kuća i crkvi, međunarodne snage na Kosovu i Metohiji nisu uspele da pronađu i kazne počinioce .
U nasilju je porušeno i zapaljeno oko 900 kuća i 35 pravoslavnih crkava i manastira, uključujući srednjovekovne svetinje, poput Bogorodice Ljeviške u Prizrenu, iz 14. veka.
U talasu nasilja 17. i 18. marta 2004. ubijeno je osam Srba i 11 Albanaca - koje su usmrtili pripadnici Kfora u samoodbrani, povređene su 954 osobe, među njima i desetine pripadnika međunarodnih snaga i uništena su 72 vozila UN.
Etnički je očišćeno šest gradova i devet sela, spaljen manastir Devič kod Srbice, oskrnavljena mnoga groblja, a u crkvama je nestao ili oštećen veliki broj vrednih ikona i drugih crkvenih relikvija.
Misija UNESKO-a, čiji su predstavnici kasnije obišli demolirane pravoslavne crkave i manastire u pokrajini, napravila je procenu prema kojoj šteta na njima iznosi približno 30 miliona dolara.
Povod za pogrom bila je kampanja albanskih medija u kojoj su lokalni Srbi optuženi da su psima naterali preko reke Ibar šest albanskih dečaka iz sela Čabar kod Zubinog Potoka i tako trojicu oterali u smrt.
Istraga policije UNMIK-a utvrdila je da su albanske optužbe lažne. Tadašnji portparol međunarodne policije Neridž Sing izjavio je da su ''preživeli dečaci posle tragedije bili pod jakim pritiskom albanskih novinara i političara da optuže Srbe iz susednog sela".
Albanski ekstremisti su najpre započeli proteste u južnom delu Kosovske Mitrovice a u sumrak su krenuli u oružani napad na Srbe u severnom delu grada - gde su intervenisali pripadnici Kfora.
Teror je nastavljen sutradan, 18. marta, kada su Srbi morali da napuste Kosovo Polje, Obilić, Plemetina kod Vučitrna, Svinjare nadomak Kosovske Mitrovice, dok je u selu Belo Polje kod Peći zapaljeno svih 28 povratničkih kuća i parohijski dom.
U nekoliko gradova izbili su tih dana protesti, u Nišu i Beogradu zapaljene su džamije, a u glavnom gradu je tokom nemira povređeno 17 građana i policajaca.