BEOGRAD - Problem u pronalaženju nestalih na Kosovu jeste nesaradnja albanske zajednice u tom procesu, rekao je predsjednik Komisije Vlade Srbije za nestala lica Veljko Odalović.
"Kosovski Albanci ne pričaju o zločinima, kidnapovanjima, nema onih koji će ukazati na mesto, svedoka, postoji zavet ćutanja, nema spremnosti kosovskog duštva da se suoči sa svojim zločinima za šta je Srbija imala snage", rekao je Odalović u Domu Narodne skupštine, gdje su prezentovani rezultati istraživanja o temi "Izrada socijalne karte za 200 porodica čiji su bliski srodnici kidnapovani ili nestali na Kosovu i Metohiji".
Prema njegovim riječima, Srbija je ispunila svoju obavezu i predala posmrtne ostatke 846 Albanaca nađenih u masovnim grobnicama, ali na Kosovu nije okončan nijedan proces i Srbiji ostaje samo da vrši pritisak na međunarodnu zajednicu da postupaju u svom mandatu i pomognu u rješavanju tog problema.
On je podsjetio da postoje zajednički podaci, urađeni po kriterijumima Međunarodnog Crvenog krsta da je na Kosovu 1799 nestalih lica, od kojih 521 su Srbi ili nealbanci i 1 278 kosovskih Albanaca.
"Treba insistirati na istrazi o trgovini ljudskim organima na Kosovu, jer to nije bila samo kriminalna aktivnost koja se nažalost svuda u svijetu dešava, već teži zločin jer je direktna sprega zločina nad srpskim narodom a posledica toga je trgovina ljudskim organima", rekao je Odalović.
Predsjednik Odbora Skupštine Srbije za rad, boračka i socijalna pitanja Meho Omerović zatražio je od međunarodne zajednice da obezbijedi slobodu kretanja i dostupnost mjesta zločina da bi se olakšao pronalazak kidnapovanih i nestalih.
Predsjednica Udruženja nestalih i kidnapovanih Verica Tomanović podsjetila je da ima oko 300 000 interno raseljenih sa Kosova, od čega 20 000 unutar Kosova, 250 000 širom Srbije i oko 30 000 u Crnoj Gori, od čega je preko 80 odsto Srba.
Istraživanje na osnovu koga se izrađuje socijalna karta radilo je Udruženje porodica nestalih i kidnapovanih u saradnji sa Međunarodnom komisijom za nestala lica /ICMP/, koja je i finansirala projekat.
Od kontaktiranih 200 porodica nikome nije vraćena imovina na Kosovu, gotovo polovina živi u iznajmljenim stanovima, a 24 odsto u kolektivnim centrima.