BEOGRAD - Mišljenje Međunarodnog suda pravde o jednostrano proglašenoj nezavisnosti Kosova analitičari ocjenjuju kao ohrabrenje seperatističkim snagama širom svijeta, da je politika jača od prava i da je na teritoriji bivše Jugoslavije situacija nestabilnija nego što je bila prije odluke.
Istraživač iz Njemačkog instituta za međunarodne odnose Dušan Reljić rekao je za "Politiku" da ovo mišljenje Međunarodnog suda pravde ima svjetske političke odraze, jer su ovom odlukom bitno ohrabrene one političke snage u svijetu koje imaju separatističke i secesionističke ciljeve.
"Samim tim, možda će ovaj dan ostati više u pamćenju kao dan kada je došlo do podsticaja separatista širom sveta, a manje kao dan u kojem je odnos Beograda i Prištine, Srbije i Kosova, definitivno razrešen", ocijenio je Reljić.
Prema njegovom mišljenju, na jugoistoku Evrope, na teritoriji bivše Jugoslavije sada je situacija nestabilnija nego što je bila prije odluke, zato što svi koji dovode u pitanje granice - Srbi, ljudi na sjeveru Kosova, Albanci na sjeveru Makedonije, ili Srbi u BiH - mogu ovu odluku Suda tumačiti u prilog svojih težnji ka promjeni granica na ovom području.
Navodeći da je odluka Suda manje-više očekivana, predsjednik Spoljnopolitičkog savjeta Ministarstva spoljnih poslova Srbije Sonja Liht rekla je za "Politiku" da je savjetodavno mišljenje za koju nijansu tvrđe nego što se očekivalo.
Prema njenim riječima, još jednom je potvrđeno da je politika jača od prava i da je politički uticaj, u stvari, prevladao.
Direktor Balkanskog fonda za demokratiju Ivan Vejvoda rekao je da se ne upušta u prava tumačenja, ali da je sa političkog stanovišta neočekivano i otrežnjujuće mišljenje Međunarodnog suda pravde.
Vejvoda je naglasio da ovo nije nikakva presuda već neobavezujuće savjetodavno mišljenje, "bez obzira na težinu, značaj i reperkusije koje će imati u drugim delovima sveta".
Profesor na fakultetu za ekonomiju, finansije i administraciju u Beogradu Vladimir Todorić smatra da je Sud izabrao nekorektan način da dođe do zaključka, odbijajući da se izjašnjava o ključnim stvarima, a to je da li su kosovski Albanci narod, u smislu naroda koji smije da traži pravo na samoopredjeljenje, i da li postoje uslovi za to pravo.
"To čini ovaj poraz većim za Srbiju. Da smo čuli razloge, odnosno da se raspravljalo o pravu na samoopredeljenje, to bi dalo neke osnove za dalji razgovor, jer bi se to pravo moglo upotrebiti za Srbe na Kosovu i moglo bi se sprečiti njegovo dalje širenje na separatističke pokrete u svetu", ocijenio je Todorić.
Međunarodni sud pravde u Hagu utvrdio je juče da jednostrana deklaracija o nezavisnosti Kosova nije povrijedila međunarodno pravo zato što to pravo ne sadrži zabranu takvih deklaracija.
Nezavisnost Kosova do sada je priznalo 69 država, uključujući SAD i 22 od 27 članica EU. Rusija podržava stav Srbije da je nezavisnost Kosova nelegalna.