ZAGREB - , BEOGRAD - Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac izjavio je da je došlo vrijeme da Hrvatska razmisli šta slavi obilježavanjem operacije "Oluja".
`Kada govorimo o slavlju, mislim da bi danas, 12 godina poslije 'Oluje', svi trebalo da razmislimo šta zapravo slavimo. Da li je to završetak rata s takvim stradanjima i posljedicama, ne samo za Srbe koji su izbjegli, nego i za cijelu Hrvatsku`, zapitao je on.
`Uz dužno poštovanje prema onima koji obilježavaju taj dan, mislim da je došlo vrijeme da se Hrvatska okrene politici koja će promisliti što se zapravo u svemu tome treba slaviti. Ne znam šta se danas još slavi kod nas. Je li to uspostava teritorijalne cjelovitosti, je li to egzodus Srba ili stradanja koja su pri tom nastala, ili neke vrste političke pobjede koje pojedine stranke i pojedine grupacije žele održavati i slaviti`, rekao je Pupovac.
`Ratnih politika, glava koje vjeruju u ratne ciljeve i slave neku vrstu ratnih ciljeva i teškoća da se u miru popravi ono što je rat pokvario još ima. Razumijem sugrađane Hrvate koji 'Oluju' obilježavaju kao kraj rata i kao uspostavu teritorijalnog suvereniteta, ali ne razumijem kada se slave političke pobjede i kada se nema nimalo saučešća za egzodus i za stradanja koja su uslijedila. Ta vrsta bezosjećajnosti baca ozbiljnu sjenku na to slavlje`, zaključio je Pupovac.
Predsjednik Udruženja porodica nestalih iz Krajine Čedomir Marić upozorio je da ni 12 godina poslije `Oluje` nisu ekshumirane 22 grobnice sa srpskim žrtvama, a da se identifikacije sahranjenih kao nepoznati i ekshumirani odvijaju s velikim zastojima.
U te neekshumirane grobnice sahranjene su 574 žrtve, pa se postavlja pitanje šta je s više od 1.400 osoba koje se vode kao nestale u tim akcijama.
Protestnim skupom ispred hrvatske ambasade u Beogradu i pismima hrvatskim zvaničnicima, Koordinacija izbjegličkih udruženja Srba iz Hrvatske obilježiće u subotu dvanaestu godišnjicu akcije `Oluja`.
Predstavnici Koordinacije najavili su da će poslati protestno pismo Hrvatskom saboru, predsjedniku Hrvatske Stjepanu Mesiću i premijeru Ivi Sanaderu.
U pismu, koje će 4. avgusta biti predato Ambasadi Hrvatske u Beogradu, zahtijeva se da Srbima `konačno` bude vraćen status konstitutivnog naroda u Hrvatskoj, kao i da se `što prije prekine sa diskriminacijom povratnika`.
U pismu se apeluje na Hrvatsku da `dosljednije` poštuje sve međunarodne ugovore koji se odnose na rješavanje problema izbjeglih i raseljenih lica na području bivše Jugoslavije.
Predstavnici Koordinacije izbjegličkih udruženja iznijeli su podatak Udruženja porodica nestalih i poginulih lica u Krajini i Hrvatskoj, prema kojem je hrvatska dokumenta uzelo oko 220.000 Srba koji su izbjegli tokom sukoba. Međutim, rečeno je, manje od 25 odsto izbjeglih se stvarno i vratilo u Hrvatsku, a većina i dalje živi u Srbiji ili u drugim državama.