BEOGRAD - Skupština Srbije usvojila je juče Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnom informisanju.
Izmjene zakona usvojene su sa 125 glasova od 225 prisutnih poslanika, nakon što je usvojen amandman Srpske radikalne stranke, kojim se ukida obavezan depozita za osnivanje medija i zabrana rada medija u slučaju blokade računa duže od 90 dana. Iako dio vladajuće koalicije, SPS je bio uzdržan, a većinu je, nakon dogovora o usvajanju određenih izmjena zakona, obezbijedila opoziciona Liberalno-demokratska partija.
Zakon o informisanju podržali su Demokratska stranka, G17 plus, Partija ujedinjenih penzionera Srbije, Poslanički klub manjina, Liberalno-demokratska partija, osim Vesne Pešić i Žarka Koraća, i poslanici Vladan Batić i Jovan Damjanović. Iz vladajuće koalicije, Socijalistička partija Srbije bila je uzdržana, a Jedinstavena Srbija našla se na strani opozicije, koja je glasala protiv. O značaju ovog zakona govori i podatak da je u zgradi parlamenta bilo svih 250 poslanika.
Iako je usvojen amandman SRS-a, radikali nisu podržali ovaj zakon.
Zakon nisu podržali ni naprednjaci, koji su izašli iz sale prije kraja glasanja, a Demokratska stranka Srbije i Nova Srbija, koji su zakon ocijenili kao antievropski, osudili su ovaj postupak naprednjaka.
Šef Poslaničke grupe "Napred Srbijo" Tomislav Nikolić izjavio je da su svi njegovi poslanici napustili skupštinsku salu jer ne žele da učestvuju u izglasavanju "nakaradnog zakona" o javnom informisanju. Kako je naveo, SNS je pokušao da obori zakon, nisu uspjeli i zato su napustili salu.
Prijedlog izmjena zakona koji je usvojen 9. jula prvobitno je predviđao postojanje obaveznog osnivačkog uloga od 50.000 evra, kao i veće kazne za medije koji krše zakon, ali je Vlada nakon niza kritika javnosti i strukovnih udruženja, amandmanima ukinula obavezu postojanja osnivačkog kapitala i smanjila kazne.
Ipak, i usvojenim izmjenama Zakona o javnom informisanju znatno je pooštrena kaznena politika za kršenje profesionalnih normi i precizirano je više privrednih prestupa koji mogu dovesti i do zabrane izdavanja glasila.
Zakonom je predviđeno da javno glasilo može osnovati domaće pravno lice i obaveza upisa u Registar javnih glasila. U slučaju izdavanja glasila koje nije upisano u Registar, nadležni javni tužilac dužan je odmah pokrene postupak za privredni prestup, a sud u roku od 12 sati da obustavi izdavanje glasila. Ako ne poštuje zabranu i izdaje glasilo koje nije upisano u Registar, osnivač tog glasila može biti kažnjen sa miliona do 20 miliona dinara, a odgovorno lice sa 200.000 do dva miliona dinara. Predviđena je i zabrana izdavanja glasila. Izmjenama zakona predviđene su i rigorozne kazne za kršenje pretpostavke nevinosti i objavljivanje informacija koje mogu ugroziti razvoj maloljetnika i ako je maljoletnik učinjen prepoznatljivim u informaciji koja može da povrijedi njegovo pravo ili interes. Visina kazni vezana je za tiraž i prihod od oglasa u broju u kome je prekršaj napravljen, a ako je objavljana na naslovnoj strani ili u infomativnoj emisiji za taj sedmodnevni prihod.
Odgovorno lice u osnivaču i odgovorni urednik mogu biti kažnjeni sa 200.000 do dva miliona dinara. Zakonom je predviđena i uslovna kazna uz obavezu objavljivanja presude ukoliko je djelo prvi put učinjeno.
Kazne za ostale prekršaje povećane su sa sadašnjih 30.000 - 200.000 na milion do deset miliona za glasilo, odnosno 100.000 do milion dinara za odgovornog urednika. Predviđene su i rigorozne kazne za distributere koji prekinu distribucije iz neekonomskih razloga.
Protesti UNS i Mreže za restituciju
Članovi Udruženja novinara Srbije (UNS) predali su juče ujutro u Skupštini Srbije peticiju kojom su pozivali poslanike da glasaju protiv predloženih izmjena i dopuna Zakona o javnom informisanju. Predsjednica UNS Ljiljana Smajlović ponovila je da je zakon "antievropski i antiustavan" i da će ako bude usvojen "gasiti medije po kratkom postupku".
Protest su održali i članovi Mreže za restituciju.