Otvoren put za dijalog Beograda i Prištine

NJUJORK - Generalna skupština Ujedinjenih nacija jednoglasno je prihvatila rezoluciju o Kosovu, čiji je prijedlog Srbija usaglasila s Evropskom unijom, kojom se otvara put za dijalog Beograda i Prištine o unapređenju međusobnih odnosa.

U rezoluciji, čiji su sponzori uz Srbiju i 27 članica Evropske unije, pozdravlja se spremnost EU-a da olakša proces "dijaloga između strana", te ističe kako bi proces dijaloga bio faktor mira, bezbjednosti i stabilnosti u regiji.

Prema dokumentu, ciljevi tog dijaloga bili bi "unapređenje saradnje, ostvarivanje napretka na putu prema EU i poboljšanje života ljudi".

Sjednica Generalne skupštine UN počela je sa dva i po sata zakašnjenja, u četvrtak u 23.30 po srednjeevropskom vremenu, zbog nastojanja ruske i srpske diplomatije da se predstavnici Kosova uklone iz dvorane, kazali su diplomatski izvori u UN-u. Ali, poslanici SAD, Velike Britanije i Francuske tome su se suprotstavili i predstavnici Kosova zauzeli su mjesta na galeriji za posjetioce, uoči početka sjednice.

Predsjednik Generalne skupštine UN, Libijac Ali Abdusalam Treki, je na zahtjev srbijanskog ministra spoljnih poslova Vuka Jeremića da objasni prisustvo Kosovara u dvorani, indirektno odgovorio da su oni gosti delegacija SAD, Francuske, Njemačke i drugih zemalja Zapada, upoređujući njihovo prisustvo u UN-u s palestinskim.

Jeremić je predstavio Nacrt rezolucije o Kosovu, ističući supokroviteljstvo članica EU. "Nadamo se da će rezolucija... pomoći u stvaranju atmosfere koja će voditi uspostavi sveobuhvatnog mira između Srba i Albanaca, ostvarenu uz dobronamerne saveznike", rekao je Jeremić, pozivajući članice UN-a da aklamacijom prihvate rezoluciju, što se i dogodilo. Takođe je ustvrdio da "Srbija nije i neće prihvatiti jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova", a rezoluciju je opisao kao "statusno neutralan dokument".

Predstavnica SAD Rozmeri di Karlo u raspravi je pozdravila jednoglasno prihvatanje rezolucije, ističući kako je ona "u skladu sa snažnom podrškom SAD nezavisnosti i teritorijalnom integritetu Kosova". Ona je najavila punu američku podršku "konstruktivnom i budućnosti okrenutom dijalogu Srbije i Kosova", te pomoć za njihovo uključenje u evroatlantsku zajednicu.

Podršku rezoluciji iznijeli su i predstavnici Turske, Brazila, Albanije i drugih, dok su u prilog Srbije govorili predstavnici Azerbejdžana i Venecuele, te donekle Rusije, čiji je izaslanik Vitalij Čurkin ipak pozdravio konsenzus u vezi s rezolucijom.

U usklađenom prijedlogu "rezolucije o savjetodavnom mišljenju Međunarodnog suda pravde (ICJ) o Kosovu", Srbija je odustala od ponovnog osporavanja nezavisnosti Kosova u UN-u i prećutno je prihvatila, ocjenjuju analitičari u izvještajima o odluci Generalne skupštine.

Kako sebi ne bi zatvorila pristup Evropskoj uniji, Srbija je popustila snažnom pritisku Brisela i SAD i odustala od formulacija u prvobitnom prijedlogu rezolucije podnesenom 28. jula, u kojem je relativizirala i osporavala presudu ICJ-a od 22. jula, kojim je potvrđen međunarodnopravni legitimitet proglašenja nezavisnosti Kosova. Srbija je prvobitno tražila da UN prihvati kako je "jednostrana secesija neprihvatljiva", te pozvala na ponovno pokretanje pregovora Beograda i Prištine o svim "otvorenim pitanjima".

Generalna skupština UN-a najčešće usvaja rezolucije natpolovičnom većinom glasova. Te rezolucije nisu obvezujuće za zemlje članice, ali nose znatnu političku težinu.

Reakcije

• Zamjenik premijera i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić rekao je juče da rezolucija o Kosovu koja je usvojena u UN "nije idealna", ali da je u ovom trenutku bila jedina realno moguća za većinu članica UN.
• Državni sekretar Ministarstva za Kosovo i Metohiju Oliver Ivanović očekuje da će rezolucija dovesti do razgovora koji će, prije svega, stvoriti bolje uslove za opstanak srpske zajednice u pokrajini.
• Predsjednik SNS Tomislav Nikolić zatražio je raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Smatra da je rezolucija napisana "sterilno" i da je neizvjesno kako će uticati na živote ljudi na Kosovu i Metohiji.
• Predsjednik DSS Vojislav Koštunica optužio je vlast da je "prikriveni saučesnik u pravljenju lažne države Kosovo". Ocijenio je da je vlast pristajanjem na izmijenjenu rezoluciju o Kosovu "nanijela veliko zlo i sramotu" državi.
• Potpredsjednica G17 plus Suzana Grubješić izjavila je da je put zacrtan usvajanjem Prijedloga rezolucije o Kosovu i Metohiji jedini logičan put, koji je u najboljem interesu Srbije i u potpunosti baštini politiku evropskih integracija, uz nepriznavanje Kosova.
• Predsjednik NS RS Igor Radojičić izjavio je da je usvajanje kompromisne rezolucije o Kosovu samo jedna politička i diplomatska stepenica koja nije donijela veliku prekretnicu, osim što je prvi put došlo do saglasnosti Srbije sa 27 članica EU.
• Rusija je podržala rezoluciju o Kosovu u Generalnoj skupštini UN, zato što je dokument prihvatljiv za Beograd, saopštilo je juče Ministarstvo spoljnih poslova Rusije.
• Visoka predstavnica EU za spoljnu i politiku i bezbjednost Ketrin Ešton pozdravila je usvajanje rezolucije kao značajan korak naprijed za Srbiju i Kosovo i ponovila ponudu EU da pomogne dijalog Beograda i Prištine.
• Italijanski ministar spoljnih poslova Franko Fratini pozdravio je usvajanje rezolucije u Generalnoj skupštini UN, za koju se i lično zalagao, i naglasio da Srbiji i Kosovu sada treba dati novi podstrek za integraciju u EU.
• Šef diplomatije Slovenije Samuel Žbogar je, takođe, pozdravio usvajanje rezolucije. "Srbija je saradnjom sa EU i spremnošću za dijalog pokazala da ostaje privržena svojoj evropskoj pripadnosti", rekao je Žbogar.

Stvarni kraj ratova na Balkanu

"Ovo je stvarni kraj ratova na Balkanu", piše londonski "The Times", uz zaključak da se Srbija složila da odustane od pružanja otpora nezavisnosti Kosova i dopusti albanskoj većini da konačno otpočne da oblikuje svoju budućnost.

Čini se, nastavlja list, da je iznenadna promjena srpskog stajališta uslijedila zbog želje Beograda da uđe u Evropsku uniju. A u trenutku kada se EU-om teško upravlja, kada je ona podijeljena i ponestaje joj novca, ohrabrujuće je za evropske lidere da čuju kako i dalje ima onih koji hoće da im se pridruže.