ZAGREB - Proteklih nekoliko mjeseci u javnosti se baratalo s nekoliko različitih prijedloga za rješavanje graničnog pitanja između Hrvatske i Slovenije.
Raspravljano je o rješenju na Međunarodnom sudu pravde u Hagu, arbitraži, bilateralnom dogovoru, načelu pravičnost i slično. Ali, kako pišu mediji u Hrvatskoj, zanimljivo je da su dvojica političara, jedan slovenački i jedan hrvatski, ponudili isto rješenje, koje niko nije shvatio ozbiljno.
Naime, prije nešto manje od godinu dana, u slovenačkom dnevniku "Mladina" objavljen je tekst u kojem se spominje jedno davno rješenje koje je Hrvatska već nudila Sloveniji, a sad bi ponovo moglo biti aktuelno.
Kondominijum je zajednička uprava nad spornim područjem između dvije države. Odnosno, u ovom slučaju nad Piranskim zalivom. To znači da bi obje države imale jednaka prava na tom području, ali i jednake obaveze.
Sada je taj prijedlog ponovo, ovaj put u hrvatsku javnost, iznio Ivo Škrabalo. On je izjavio da je taj prijedlog već poslao predsjedniku Hrvatske Stjepanu Mesiću i premijeru Ivi Sanaderu, ali od njih nije dobio nikakvu povratnu inforaciju.
Škrabalo, inače stručnjak za međunarodno pravo, predlaže da Slovenija i Hrvatska prestanu određivati morsku granicu, jer su se našle u pat položaju. Piranski zaliv tako bi postao kondominijum, odnosno prostor zajedničke suverenosti, kojim bi upravljale obje države.
Na taj način bi se ostvarila slovenačka želja za cijelim Piranskim zalivom i izlazom na otvoreno more, a to ne bi ostvarili na račun hrvatskih teritorijalnih voda.
Kondominijum bi se sklapao na određeni vremenski period od 50 ili 99 godina, a može se dogovoriti i kao trajno rješenje.
"Kondominijum bi značio zajedničko upravljenje policijskim, ekološkim, pravosudnim i drugim pitanjima na spornom morskom prostoru, ali bez podjele dužnosti", ističe Škrabalo.
Iako međunarodno pravo kondominijum smatra zastarjelim rješenjem za granice na kopnu, to ne znači da ga se može prilagoditi za rješavanje pitanja granice na moru.
"Najbolji primjer je Bodensko jezero, koje se nalazi na tromeđi Austrije, Švajcarske i Njemačke i nad kojim sve tri zemlje imaju jednaka prava i obaveze", ističe Škrabalo.
A, naredni sastanak evropskog komesara Olija Rena s ministrima spoljnih poslova Slovenije Samuelom Žbogarom i Hrvatske Goranom Jandrokovićem o graničnom sporu između dvije zemlje biće održan vjerovatno iduće nedjelje.
Kako je juče u Ministarstvu spoljnih poslova Slovenije rekao portparol Milan Balažic, za sada nije predviđen poseban susret dvojice ministara. Balažic je rekao da je "u većoj mjeri tačno" da je nova inicijativa evropskog komesara Olija Rena ad hok arbitraža, koja će uvažavati načelo pravičnosti i s kojom bi slovenačko-hrvatska granica bila definisana do kraja godine.
Balažic je naglasio da je Slovenija od prvog trenutka predviđala da će "zaključak posredovanja biti u stvari neka vrsta arbitraže", i ponovio da je za Sloveniju prije svega važno koji su uslovi arbitraže, odnosno da li će se u njoj uvažavati stanje od 25. juna 1991. godine (prije otcjepljenja Slovenije od SFRJ) i načelo pravičnosti. Portparol Ministarstva, koji je izrazio podršku Slovenije Renovoj incijativi, rekao je da smatra da Ren još nije otkrio sve svoje adute, kao i to da je za Sloveniju važno da se pitanje granice pravedno riješi prije ulaska Hrvatske u Evropsku uniju.
Balažić je, takođe, izrazio mišljenje da Slovenija ne vidi da je "Hrvatska spremna da konstruktivno pristupi posredovanju odnosno arbitraži".