LJUBLJANA - Slovenački političari različito su reagovali na prijedlog profesora Pravnog fakulteta Franca Bučara da se o granici s Hrvatskom održi referendum "autohtonih" Slovenaca i Hrvata u Istri.
Poslanik slovenačke partije Zares (Uistinu) iz Istre Franko Juri ocijenio je da bi referendum u Istri o granici s Hrvatskom "obradovao italijanske fašiste".
Prema njegovim riječima, referendum kakav predlaže Bučar najviše bi obradovao italijanske "ezule" (emigrante) iz Istre, jer bi na njemu imalo pravo glasa njih 250.000 koji su 1947. napustili Istru, kao i njihovi potomci.
Ministar spoljnih poslova Samuel Žbogar smatra da je Slovenija već usvojila da je kod utvrđivanja granice s Hrvatskom prihvaćeno stanje od 25. juna 1991, odnosno od datuma kada je počeo da važi novi slovenački ustav.
Ovo je potvrdio i predsjednik Danilo Tirk, koji je potvrdio da kod rješavanja graničnog pitanja s Hrvatskom treba "polaziti od utemeljnog ustavnog dokumenta, koji je počeo da važi 25. juna 1991". Tu je, dodao je, zapisano da su "državne granice Slovenije međunarodno priznate granice dotadašnje SFRJ s tadašnjim susjednim državama u dijelu u kojem se te države graniče sa Slovenijom, kao i granica između Slovenije i Hrvatske u okviru SFRJ".
Istoričar Marko Zajc zalaže se, međutim, za Bučarov stav i tvrdi da je Slovenija u svojoj istoriji već izgubila pokrajinu Korušku i da ne treba da dozvoli da izgubi još neki dio svoje istorije. Referendum se čini prihvatljivim i vođi Slovenske nacionalne stranke Zmagu Jelinčiču, ali bi za početak "Slovenija od Evropske unije trebalo da zahtijeva da se održi mirovna konferencija nakon raspada bivše Jugoslavije".
Prvi predsjednik parlamenta samostalne Slovenije, France Bučar, rekao je da polazište kod utvrđivanja granice treba da bude stanje iz vremena Austrougarske monarhije kada su cijela Istra i Kvarnerska ostrva bili u sastavu Vojvodine Kranjske, odnosno tadašnje Slovenije. Bučar je, takođe, rekao da je Pariskim mirovnim ugovorom iz 1947. godine Istra dodijeljena tadašnjoj Jugoslaviji, a nakon njenog raspada ona mora da bude predmet sukcesije bivše zajedničke države.