BEČ - Hrvatski premijer Andrej Plenković izrazio je danas žaljenje što širenje EU nije među prvih pet prioriteta aktuelne Evropske komisije, te kazao da je loše koristiti reciklirani riječnik u zaključcima i porukama zapadnom Balkanu.
On je, prilikom predavanja na Diplomatskoj akademiji u Beču, na temu "Budućnost EU", rekao da je jako loše što je tek na prošloj sjednici Savjeta EU u martu, po prvi put poslije devet godina, razgovarano o jugoistočnoj Evropi.
"Posljednje zaključke o zapadnom Balkanu Savjet je usvojio 2008. godine. Trebalo je devet godina da bude usvojena riječ o regionu. Mislim da to nije dobro", istakao je Plenković.
Kazao je da se, s tim u vezi, nadao ambicioznijem i ohrabrujućijem riječniku.
"Znam dobro šta je novo, a šta reciklirano. Reciklirani riječnik od prije devet godina nije dobar za lidere u regionu", poručio je Plenković.
Istovremeno je kazao da zemlje koje imaju viši nivo demokratije, stiču utisak, zbog dešavanja na Balkanu, da države tog regiona nisu još zrele.
"Kada iz perspektive neke udaljenije zemlje gledate na političke krize, da nema dijaloga vlasti i opozicije, onda se stiče utisak da te zemlje trebaju još vrijeme da sazru. Sve dok ima takvih signala iz regiona teško je zalagati se za brži pristup", naglasio je hrvatski premijer.
Kazao je da evropski komesar Johanes Han ima težak zadatak i dodao, a je činjenica da sve zemlje Balkana žele da napreduju ka članstvu u EU, ali da su u različitim fazama.
Dodao je da je Crna Gora najnaprednija na tom putu, da Srbija nadoknađuje, a da je Bosna i Hercegovina poslije dužeg vremena uspjela da primeni S SP.
U vezi sa BiH, on je rekao da je Dragan Čović, dok je bio predsjedavajući Predsjedništva, imao težak posao da podnese zahtjev za članstvo u EU.
"Nije bilo lako podnijeti zahtev, ali je to najhrabriji i najbolji korak, jer zemlja mora da nadoknadi zaostatak, a približavanje EU može da pomogne da bolje funkcioniše BiH", uvjeren je Plenković.
Rekao je da odgovor na pitanja EU predstavlja najteži zadatak koji je administarcija u BiH ikada imala i zahtjeva koordinaciju na svim nivoima.
Hrvatska će, kako je prenio, podržati BiH na putu u EU, te najavio da će uskoro biti održana zajednička sjednica dvije vlade, u prve dvije nedjelje juna, kada će biti potpisan sporazum o partnerstvu na putu Bosne u Uniju.
U svom izlaganju Plenković je ocijenio da nije bilo mudro održati referendum u Velikoj Britaniji o pitanju za koji se znao odgovor i bez izjašnjavanja građana.
Kazao je da će izlazak Velike Britanije oslabiti tako tu zemlju, tako i EU.
Plenković, podvukavši da je bila pogrešna odluka Londona da napusti EU, rekao je da je uvijek politički rizik da se pitanja vezana za Uniju stave pred građane na odluku.
Ukazao je da je važno boriti se protiv populizma, koji je u porastu, i da treba građanima više pokazati prednosti EU.
S tim u vezi je konstatovao da je teško prenijeti građanima prednosti Unije kada sada, na primjer, zbog pooštrenja kontrola na granicama, moraju da čekaju satima na prelazima.
"Ja sebe smatram proevropskim političarem, ali imam malo argumenata da branim EU kada takva pitanja utiču na raspoloženje građana. Ako neko čeka dva-tri puta više sati na granici neće moći da se popravi time napravljena šteta", upozorio je on.
Na globalnom nivou, kako ističe, neophodno je da EU poveća svoj uticaj, a za to ima na raspolaganju kombinaciju instrumenata koje rijetko ko drugi ima.
U krizama EU treba da, kako ističe, pokaže da može da brani evropski projekat i dalje ga gradi, i pored nepotrebno održanog referenduma.
U tome svemu, prema njegovim riječima, neophodno je političko liderstvo, ali i razumijevanje građana.
Plenković je danas u Beču razgovarao sa austrijskim kancelarom Kristijanom Kernom, kao i predsjednikom Aleksanderom van der Belenom.