BEOGRAD - Puna primjena Prelaznog trgovinskog sporazuma između Srbije i Evropske unije, čiji je krajnji cilj stvaranje slobodne trgovinske zone, počeo je juče, godinu dana nakon što je Srbija jednostrano započela njegovu primjenu.
Primjenom sporazuma, EU potvrđuje odluku kojom je 2000. godine ukinula carine i većinu kvota za robu koja se izvozi iz Srbije na prostor Unije.
Ugovorni odnos između Brisela i Beograda postepeno će voditi ka smanjenju carina za uvoz i izvoz robe između Srbije i evropske dvadesetsedmorice.
Odluku o odmrzavanju Prelaznog trgovinskog sporazuma sa Srbijom, koji je dio Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Savjet ministara EU donio je 7. decembra prošle godine, na osnovu pozitivnog izvještaja glavnog tužioca Haškog tribunala Serža Bramerca.
Prelazni sporazum predstavlja trgovinski dio Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je Srbija potpisala u aprilu 2008. godine i važiće do momenta njegovog stupanja na snagu.
Potpredsjednik Vlade Srbije Božidar Đelić ocijenio je da je puna primjena trgovinskog sporazuma potvrda ispravnosti prošlogodišnje odluka Vlade Srbije o njegovoj primjeni i predstavlja dio brzih evropskih integracija države. "U martu ćemo prvi put organizovati Odbor za praćenje ovog veoma važnog sporazuma, prvog koji je Srbija ikada imala sa Evropskom unijom, tako da ćemo moći da pratimo njegovu primenu, ne na jedan mesec ili dva, nego na više od godinu dana", rekao je Đelić.
Prvi sastanak Komiteta EU i Vlade Srbije za praćenje primjene Prelaznog trgovinskog sporazuma, trebalo bi da da bude održan između 10. i 15. marta.
Direktorka Vladine Kancelarije za evropske integracije Milica Delević ocijenila je da primjena Sporazuma predstavlja jasan politički signal i otvara put ka pristupanju Srbije Uniji.
Analitičari ukazuju na veliki ekonomski značaj primjene ovog sporazuma. Tako konsultant Ekonomskog instituta EU Dragomir Janković kaže da Srbija sada postaje predvidiv partner zbog čega će biti privlačnija za strane investicije. "Sa druge strane Srbija je dobar most ka istočnom tržištu i tu će se sigurno pojaviti interes zapadnih kompanija. U tom svetlu, Srbija može biti primamljivo mesto za strana ulaganja, odnosno za stvaranje novih kompanija, koje bi svoje proizvode, pod povoljnijim uslovima, izvozile u Rusiju, Belorusiju i Ukrajinu", rekao je Janković.
Sporazum predviđa liberalizaciju trgovine između Srbije i EU zbog čega su se mogle čuti kritike da će smanjenje, odnosno ukidanje carina štetiti privredi Srbije.
Janković, međutim, smatra da je korist od primjne Sporazuma veća od eventualne štete. "Potrošači bi trebalo da dobiju konkurentnije, odnosno jeftinije proizvode, jer će se demonopolizovati srpsko tržište, čime će se povećati potrošnja. Povećana potrošnja znači veći porez na dodatu vrednost za budžet, što će anulirati negativne efekte ukidanja nekih carina", istakao je Janković.
Ekskluzivne kvote za izvoz
Srbija, takođe, dobija ekskluzivne kvote za izvoz određenih osjetljivih proizvoda koji su u EU pod posebnim režimom trgovine - šećer (180.000 tona), vino (63.000 hektolitara), junetina (8.700 tona) i određene vrste ribe.
Međutim, mogućnosti bescarinskog izvoza u Uniju nisu dovoljno iskorišćene, ne samo zbog krize, već i zato što privreda Srbije nije mogla da proizvede dovoljne količine određenih proizvoda ili proizvode odgovarajućeg kvaliteta.
Radmila Milivojević iz Privredne komore Srbije smatra da bi Sporazum trebalo shvatiti kao vjetar u leđa, koji će dovesti do poboljšanja investicione klime.