BEOGRAD - Pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu danas će početi rasprava po tužbi Hrvatske protiv Savezne Republike Jugoslavije, odnosno Srbije, za genocid.
Hrvatska je 2. jula 1999. godine podnijela tužbu protiv tadašnje SR Jugoslavije tražeći da najviše pravosudno tijelo UN utvrdi odgovornost Beograda za kršenje koncencije o genocidu na području Hrvatske tokom rata od 1991. do 1995. godine.
Petodnevna javna rasprava u Međunarodnom sudu pravde biće posvećena pitanjima nadležnosti suda i prihvatljivosti predmeta.
Sudije najvišeg međunarodnog suda saslušaće argumente strana isključivo o prigovorima Beograda na nadležnost ovog suda, podnesenim još u septembru 2002. godine.
Pravni tim Srbije ocjenjuje da postoji ozbiljna mogućnost da se sud oglasi nenadležnim, jer u vrijeme podnošenja hrvatske tužbe, SR Jugoslavija nije ni bila članica UN, ni potpisnica Konvencije o genocidu.
Jedan od članova pravnog tima Srbije Tibor Varadi ranije je izjavio da su velike šanse da se sud oglasi nenadležnim, ali da će, ukoliko se to ne desi, uslijediti protivtužba Srbije. "Ovog puta, prvi put iznosimo argumente u prilog nenadležnosti... U podnesku Beograda ukazuje se na to da su najteži zločini koji se navode u tužbi Hrvatske počinjeni pre 27. aprila 1992. godine kada je zvanično proglašena SRJ", rekao je Varadi.
Hrvatska je zatražila od Međunarodnog suda pravde da joj obezbijedi pristup necenzurisanim stenogramima sastanaka i drugim dokumentima državnog i vojnog vrha SR Jugoslavije iz devedesetih godina koji svjedoče o njihovoj umiješanosti u rat. Hrvatski zastupnik pred ovim sudom Ivan Šimonović zatražio je od Međunarodnog suda pravde da od Beograda i Haškog tribunala zatraži pristup necenzurisanoj verziji dokumenata koji nisu bili dostupni u tužbi BiH protiv SRJ.
On je zatražio stenograme sjednica ne samo Vrhovnog savjeta odbrane u periodu od 1992. do 1996. godine, već i dokumentaciju u vezi s radom ranijeg Savjeta narodne odbrane Predsjedništva SFRJ i Štaba Vrhovne komande za period od 1990. do 1992. godine.
BiH je prošle godine izgubila spor protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, jer je utvrđeno da Beograd, iako je genocid u BiH počinjen, nije za njega odgovoran već samo za naknadni propust progona odgovornih.