PRIŠTINA - Diplomate su u sve većem problemu u vezi s rješavanjem statusa Kosova, a tabu opcija podjele Kosova nikako da ode, iako Zapad tvrdi da o tome nema ni govora, Srbi nisu zainteresovani, a Albanci uzdrhte na samu pomisao, navela je juče agencija Rojters u svojoj analizi.
Bivši ruski premijer Jevgeni Primakov posljednji je u nizu koji je predložio podjelu Kosova. `Uvjeren sam da neće biti popularno kada kažem da Kosovo treba podijeliti. Sada je teško reći gdje bi bila granica. Ali je jasno da dijelovi Kosova gdje žive Srbi i gdje se nalaze manastiri treba da pripadnu Srbiji`, naveo je Primakov. On je bio premijer Rusije 1999. kada je NATO ignorisao Rusiju, zaobišao UN i 11 nedjelja bombardovao Srbiju kako bi ona povukla svoje snage sa Kosova. Rusija Borisa Jeljcina bila je slaba, ali vremena se mijenjaju i ruski predsjednik Vladimir Putin doveo je pitanje Kosova do klimaksa koji je malo ko očekivao, ali koga su se mnogi plašili. Prijetnjom veta Rusija je blokirala rezoluciju Savjeta bezbjednosti kojom bi se Kosovu dala nadgledana nezavisnost. Kosovski Albanci upozorili su da će uzeti stvari u svoje ruke i da računaju na podršku SAD. Ali EU, koja pruža finansijsku podršku Kosovu, upozorava da Priština može da zaboravi na priznavanje ako jednostrano proglasi nezavisnost. Zapad ne vidi veliku mogućnost povratka Kosova pod srpsku vlast. Ali na samitu Putina i Džordža Buša u ponedjeljak u Mejnu nije postignut nikakav napredak po pitanju Kosova. Dvojica predsjednika dogovorila su se jedino da, na više nivoa, nastave konsultacije usmjerene ka pronalaženju rješenja za status Kosova. Diplomate sada pokušavaju da pronađu kompromisno rješenje, iako su ranije tvrdile da takvog rješenja nema.
Podjela Kosova `će se pojaviti ovih dana, znamo to`, rekao je neimenovani zapadni diplomata. `Zapadne sile 'nezvanično' razmatraju mogućnost podjele Kosova. Ali niko o tome ne želi (zvanično) da razgovara. Takvi ustupci se čine u posljednjem trenutku. A još nismo stigli dotle`, dodao je.
U sjevernom dijelu Kosova živi 40.000 Srba, a oko 60.000 živi u enklavama na jugu, okruženi sa dva miliona Albanaca. Većina enklava je grupisana u istočnim i južnim dijelovima Kosova i oko Prištine. U principu, NATO se protivi podjeli Kosova iz straha da bi Albanci u Makedoniji i dolini Preševa mogli da se pobune. U realnosti, međutim, Kosovo je već podijeljeno. Sjeverni dio vodi Beograd i nema nikakve veze sa Prištinom.
Sjeverni dio Kosova je zabranjen za albanske lidere od kada su, poslije rata 1999. godine, francuske snage NATO-a podijelile Mitrovicu kako bi Srbima pružili utočište od Albanaca koji su željeli da se osvete.
`Znamo da ćemo, u svakom slučaju, imati defakto podjelu u stilu Kipra`, rekao je zapadni diplomata Rojtersu.
Iako zvanični Beograd to demantuje, Međunarodna krizna grupa smatra da je podjela Kosova bila cilj Beograda sve vrijeme, jer zna da nema nikakve šanse niti želje da integriše dva miliona neprijateljski nastrojenih Albanaca. (Beta)
Čeku uznemirio duhove
Kosovo će biti `primorano da djela` ako u UN ne bude postignut napredak o nezavisnosti, izjavio je kosovski premijer Agim Čeku, izazvavši zabrinutost da bi Priština unilateralno mogla da proglasi nezavisnost. Upozorio je da Zapad rizikuje gubitak kredibiliteta ako se ne suprotstavi ruskom protivljenju nezavisnosti. `Ako proces ne djeluje, međunarodna zajednica mora da ponudi drugu alternativu. Mi bismo voljeli diplomatski put, ali ako ne vidimo nikakvu nadu, jasnoću, sigurnost ili napor, onda ćemo biti primorani da djelamo`, rekao je Čeku. I šef UNMIK Joakim Riker zatražio je od međunarodnih zvaničnika da se pitanje statusa Kosova riješi u optimalnom roku jer, kako je naveo, `situacija izlazi van kontrole`.