LJUBLJANA - U Sloveniji je juče počelo prikupljanje potpisa za održavanje referenduma o pristupanju Hrvatske NATO-u, što je pokrenula Stranka slovenačkog naroda (SSN).
Zakonski uslov za održavanje referenduma je da se sakupi 40.000 potpisa, a rok za to je 26. mart. Ukoliko SSN ne uspije da obezbijedi propisani broj potpisa, Slovenija će ratifikovati sporazum o pristupanju Hrvatske NATO-u, jer je parlament, 9. februara, donio odluku da se to učini.
Premijer Borut Pahor, koji smatra da je referendum "štetan za Sloveniju", prenio je juče da će još jednom pokušati da ubijedi rukovodstvo SSN da povuče svoju inicijativu. Pahor je već nekoliko puta apelovao na građane da ne potpisuju inicijativu SSN.
Slovenački predsjednik Danilo Tirk, rekao je juče da referendum o ratifikaciji ulaska Hrvatske u NATO "nije ni potreban ni koristan". Tirk je rekao da referendum nije potreban, jer je Slovenija već obezbijedila zaštitu svojih interesa, a koristan nije, jer ne postoji odgovor na pitanje šta će biti nakon referenduma. Osim toga, to i nije pitanje, smatra Tirk, koje treba prebacivati na birače, već o tim pitanjima treba da odlučuju odgovarajuće institucije.
S tim u vezi je slovenački predsjednik upozorio na "kvalitet politike" u procesu ratifikacije hrvatskog ulaska u NATO i kritikovao "politiku konsenzusa" premijera Boruta Pahora. Predsjednik Slovenije je kritikovao i govor hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, čije prigovore o neevropskom ponašanju Slovenije smatra neprimjerenim i odbacuje ih.
Državama je potrebno međusobno poštovanje, jer će samo tako biti u stanju da napreduju u pravcu rješenja, rekao je slovenački predsjednik.
Sa druge strane, hrvatski parlament juče je jednoglasno prihvatio zaključak u vezi s graničnim sporom sa Slovenijom, u kojem se odbacuje slovenački pokušaj prejudiciranja državne granice.
Zaključak Hrvatskog sabora odgovor je na zaključak parlamenta Slovenije o zaštiti slovenačkih državnih interesa kod pristupanja Hrvatske NATO-u.
Poslanici Sabora odbacili su navode iz slovenačkog dokumenta kao neprihvatljive, tvrdeći da zaključak parlamenta Slovenije "pokazuje namjeru prejudiciranja granice". Riječ je, kako se navodi, o granici "na lijevoj obali rijeke Dragonje i na lijevoj obali Mure, područjima koja su 25. juna 1991. bila neosporno pod suverenom vlašću Hrvatske, kao i na području cjelokupnog morskog prostora u Savudrijskoj vali/Piranskom zalivu nad kojim Slovenija 25. juna 1991. nije imala isključivu jurisdikciju, niti je tada imala neposredan dodir s otvorenim morem". U juče izglasanom zaključku Sabor je ocijenio da je "zaključak slovenačkog parlamenta presedan u istoriji primanja novih članica NATO-a i Evropske unije, koji može imati neželjene posljedice u budućim postupcima proširenja, odnosno primanja novih država članica". U zaključku se ističe da posljednji događaji još jednom potvrđuju da je izbor Međunarodnog suda pravde u Hagu najbolji izbor za mirno rješavanje sporova o razgraničenju. Apeluje se da se "u ime prijateljstva i dobrosusjedskih odnosa dva naroda, zajedničke evropske budućnosti i budućeg savezništva u NATO-u, omogući rješavanje otvorenog graničnog pitanja u evropskom duhu vladavine prava, poštujući međunarodni pravni poredak i poklanjajući povjerenje pravosudnom tijelu UN".
Sabor podsjeća da je Hrvatska pružila podršku Sloveniji za ulazak u NATO i EU s istom granicom između dvije države kakva je ona i danas.
Hrvatska i Slovenija već 18 godina, od osamostaljenja dvije države u junu 1991, ne mogu da postignu dogovor i riješe spornu graničnu crtu u Piranskom zalivu, kao ni kopnenu granicu u slivu rijeke Dragonje. Taj višegodišnji spor bio je povod Sloveniji da u decembru prošle godine blokira otvaranje 10 pregovaračkih poglavlja u procesu hrvatskog priključenja EU. Isti povod je iskorišćen i za blokiranje slovenačke ratifikacije protokola o priključenju Hrvatske NATO-u i raspisivanje referenduma na kojem bi slovenački državljani trebalo da odluče slažu li se s priključenjem Hrvatske Savezu, a kao objašnjenje tog postupka navedena je zaštita državnih interesa.