BEOGRAD - Prvi dio konačnog sporazuma Beograda i Prištine morao bi da bude postignut do 24. februara naredne godine, a Srbija, kako se navodi, ne bi morala da mijenja Ustav.
Scenario koji su prdevidjele Sjedinjene Američke Države i Evropska unija kao konačno rješenje za završetak pregovora o statusu Kosova podrazumijeva nekoliko faza, prenosi "Albanian Post".
"Ovaj put iz predsporazuma sve mora da bude završeno do 24. februara ili slijedi "teški štap", navodi se u tekstu.
Kako se navodi, prvi dogovor mora biti postignut najkasnije do 24. februara, a Srbija u ovoj fazi ne treba da mijenja Ustav.
"Isto tako, Priština je dužna da formira ZSO, ali takođe bez promjene Ustava. Udruženje neće biti nevladina organizacija. Ako se postigne dogovor, postoje finansijski paketi. Ako se ne postigne, slijedi 'težak štap' za ometajuću stranu", prenosi "Albanian Post" sadržaj teksta.
Dodaje se da je hitnost dogovora vezana za situaciju u Ukrajini i da, u slučaju da dvije strane odbiju da postanu kooperativni partneri, međunarodna zajednica ima treći način da u drugačijem obliku postigne ono što se trenutno traži kroz "šatl diplomatiju".
"Međunarodna zajednica je shvatila da je do pomirenja Prištine i Beograda nemoguće doći odjednom i uz opšti konačni dogovor, zbog maksimalističkih stavova stranaka, ali je i Aljbinu Кurtiju i Aleksandru Vučiću postalo jasno da moraju brzo i definitivno ući u ugovorne odnose, jer rješenje problema između njih više nije samo pitanje dvije države", tvrdi se u tekstu.
Iz "Albanian Posta" ističu da su njihovi međunarodni izvori naveli neke tačke scenarija koje bi trebalo da budu konkretizovane bar do februara sljedeće godine, kada je i tačno godinu dana od početka rata u Ukrajini.
Oni navode da su česte posjete Miroslava Lajčaka, specijalnog predstavnika Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine, i Gabrijela Eskobara, zamjenika pomoćnika sekretara SAD, i drugih međunarodnih zvaničnika Prištini i Beogradu u funkciji raspleta ovog scenarija.
Dalje se dodaje da su Lajčak i Eskobar jasno stavili do znanja premijeru privremenih prištinskih institucija i predsjedniku Srbije da temu Prištine i Beograda treba zatvoriti prije nego što se navrši godinu dana od početka rata u Ukrajini.
Prema navodima AP, od Prištine je zatraženo da njihova posvećenost više ne bude deklarativna, već da djelima pokažu da su zaista dio saveznika.
Jedna od najvažnijih tačaka onoga što je objelodanjeno je navedena u planu prve faze, odnosno u onome što se predstavlja kao put dogovora Beograda i Prištine, a u pitanju je tačka tri.
"Pošto uzajamno priznanje nije dio ove faze, to znači da u ovoj fazi od Srbije neće biti tražena promjena Ustava. Ako se ne promijeni Ustav Srbije, u kojoj je Kosovo i dalje dio ove zemlje, onda to neće činiti ni Kosovo u slučaju formiranja ZSO", navodi se u ovoj tački.
Neke od verzija konačnog modela Eskobar je predstavio u srijedu tokom posjete Prištini.
"Ako strane odbiju da se dogovore o daljem scenariju i odbiju da započnu konkretan put ka posljednjoj fazi konačnog pomirenja, predviđen je i alternativni scenario, u kojem bi međunarodna zajednica proces preuzela u potpunosti u svoje ruke. Međunarodne sile mogu da ubrzaju postizanje pomirenja uklanjanjem lidera i pregovaračkih timova iz zone komfora i okupljanjem svih strana na jednom mjestu, da dođe do sporazuma u roku od nekoliko dana", navodi se i dodaje da je Dejtonski sporazum (1995) postignut upravo u takvom obliku.
Eskobar: Odložiti rok za preregistraciju
Gabrijel Eskobar, specijalni izaslanik SAD za zapadni Balkan, izjavio je da su SAD i ostale zemlje Kvinte zatražile od Prištine produženje roka za promjenu srpskih tablica na lokalne za 10 mjeseci.
S Eskobarom se danas sastao Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, s kojim je, kako je navedeno u saopštenju nakon sastanka, razgovarao o aktuelnim dešavanjima u okviru procesa normalizacije odnosa s Prištinom, mogućnostima za nastavak dijaloga i pronalaženje održivih rješenja.
Vučić je još jednom istakao punu posvećenost Srbije nastavku procesa dijaloga i rješavanju otvorenih pitanja između Beograda i Prištine, s akcentom na potpunoj primjeni dosad potpisanih sporazuma u Briselu i poštovanju međunarodnog prava", navodi se u saopštenju.