U novom broju službenog lista Evropske unije objavljen je sažetak tužbe koju je slovenska vlada podnijela protiv Hrvatske zbog neprovođenja arbitražnog rješenja o graničnom prijeporu, čime je predmet te tužbe prvi put postao javno dostupan u glavnim crtama, objavili su slovenski mediji.
Kako navode slovenska agencija STA i javni RTV servis, slovenska tužba odnosi se na navodno kršenje evropske pravne stečevine jer Hrvatska ne poštuje odluku arbitražnog suda i odbija implementirati presudu arbitara, koju Slovenija smatra obvezujućom za obje strane.
Što sve piše u tužbi?
Slovenija u tužbi predlaže da sud EU-a u Luksemburgu konstatuje da je Hrvatska kršila članke 2 i 4 ugovora o Evropskoj uniji, uredbu o zajedničkoj ribolovnoj politici, šengenska pravila o kretanju osoba preko granice te direktivu o uspostavi okvira za pomorsko prostorno planiranje, prenose slovenski mediji sažimajući predmet tužbe objavljen u službenom listu EU-a.
Osim toga, Slovenija u tužbi navodi kako Hrvatska "jednostranim nepoštovanjem" arbitražne presude odbija vladavinu prava kao temeljnu vrijednost EU-a, onemogućuje Sloveniji da provodi suverenost nad "nekim dijelovima njenog teritorija", a ujedno i krši "dužnost lojalne saradnje" s EU-om i Slovenijom u skladu sa 4. članom Ugovora EU-a.
U slovenskoj tužbi, prenose slovenski mediji, navodi se da postupci Hrvatske "ugrožavaju ostvarivanje ciljeva EU-a, te jačanje mira, ciljeve i propise EU-a koji se odnose na teritorij članica" te da Hrvatska tako Sloveniji "onemogućava da na cijelom kopnenom i morskom ozemlju provodi pravo EU-a".
Niz optužbi
Uz to, cjelovita slovenska tužba navodi da Hrvatska krši uredbu EU-a o zajedničkoj ribolovnoj politici i pravilo koje se primjenjuje od kraja 2017. godine, po kojima se dopušta da 25 ribarskih brodica svake od članica može imati slobodan pristup do teritorijalnog mora druge države, prema međunarodnom pravu.
U slovenskoj tužbi se, među ostalim, navodi i to da Hrvatska Sloveniji onemogućava ostvarivanje prava u sklopu uredbe o ribolovnoj politici EU-a, da "sistemskim kažnjavanjem" slovenskim ribarima onemogućava pristup vodama koje im je dodijelila arbitraža, a time krši i uredbu EU-a iz 2009. o kontrolnom sistemu nad ribarenjem u skladu s evropskom ribolovnom politikom, prenose slovenski mediji.
U tužbi se također navodi da hrvatska policijska plovila "bez dopuštenja Slovenije" prate hrvatske ribarske brodove u moru koje je arbitraža dodijelila Sloveniji te da Hrvatska Sloveniji "ne dostavlja podatke o aktivnosti hrvatskih plovila u slovenskim vodama".
Time Hrvatska Sloveniji onemogućava provođenje nadzora u vodama pod njenom suverenošću i jurisdikcijom te ne poštuje ekskluzivne nadležnosti što ih Slovenija kao obalna država ima u svom teritorijalnom moru, stoji u tužbi, kako prenose slovenski mediji.
Hrvatska insistira na bilateralnoj saradnji
Panel međunarodnih arbitara, formiran temeljen arbitražnog sporazuma koji su 2009. potpisali tadašnji premijeri Jadranka Kosor i Borut Pahor, donio je početkom lipnja 2017. rješenje kojim je granični spor dviju država, koji se uglavnom ticao granice na moru, riješen tako da Sloveniji pripadnu dvije trećine Savudrijske vale (Piranskog zaljeva) i da Slovenija dobije kontakt s međunarodnim vodama preko hrvatskih teritorijalnih voda.
Međutim, Hrvatski sabor je prije toga krajem jula 2015. donio odluku o izlasku Hrvatske iz arbitražnog procesa. To se dogodilo nakon što su mediji objavili snimke telefonskih razgovora bivše agentice slovenske strane u postupku Simone Drenik, tada funkcionerom ministarstva vanjskih poslova, koje su dokazivale da je ona nedopuštenim kontaktima sa slovenskim arbitrom u postupku, Jernejem Sekolecom, lobirala kod ostalih arbitara i tako uticala na postupak.
Nakon toga Sekolec i Drenik podnijeli su ostavke na svoj položaj, no slovenska strana i dalje je tvrdila da je arbitražni postupak, uključujući i presudu, punovaljan i obvezujući za obje strane.
O izlasku iz arbitraže Sabor je 2015. godine odlučio jednoglasno, sa 141 glasom 'za'.
Tadašnja hrvatska vlada navela je da je spremna na traženje rješenja za pitanje koje je bilateralne naravi te da je raniji arbitražni postupak nepovratno kontaminiran i kompromitiran zbog djelovanja slovenske strane, iako je sporazum o arbitraži, pred svoj ulazak u EU, Hrvatska 2009. godine prihvatila u dobroj vjeri.
Slovenija ne popušta ni milimetra
Toga su se stajališta do sada držale i ostale hrvatske vlade, dok je Slovenija insistirala na obvezujućoj primjeni arbitražnog rješenja.
Bivša vlada Mire Cerara je u proljeće ove godine zbog neprovođenja arbitražnog rješenja, na čijoj implementaciji Ljubljana insistira podnijela tužila sudu EU-a u Luksemburgu.
Stajalište prema tom pitanju nije promijenila ni nova slovenska vlada, premijera Marjana Šarca, u kojoj je prijašnji premijer Miro Cerar ministar vanjskih poslova.
(NN/Hina)