BEOGRAD - Ispred Višeg suda u Beogradu gdje se vodi postupak rehabilitacije komandanta Jugoslovenske vojske u otadžbini Dragoljuba Mihailovića, danas se okupilo nekoliko desetina građana koji protestuju zbog moguće rehabilitacije.
Među protivnicima rehabilitacije su članice nevladine organizacije "Žene u crnom" i podmladak Nove komunističke partije Jugoslavije koji nose transparente na kojima piše "Draža - zlikovac" i na kojima su ispisana mjesta i broj ubijenih tokom Drugog svjetskog rata.
Predstavnica "Žena u crnom" Saša Zajović rekla je agenciji Beta da rehabilitacija Dragoljuba Mihajlovića "označava ukupnu rehabilitaciju zločinačke ideologije i prakse Ravnogorskog četničkog pokreta".
Ona je optužila vlast u Srbiji da rehabilitacijom "osvjedočenog saradnika okupatora ponižava brojne nevine žrtve terora njegovih jedinica i pokušava da anulira dostignuća antifašističke borbe".
"Umjesto rehabilitacije moraju da se primjenjuju zakoni, da se zabrane oni koji u Srbiji danas pokazuju fašističke ideje", rekla je Zajović.
Nebojša Milikić iz Kulturnog centra "Rex" rekao je da je Dragoljub
Mihailović "ratni zločinac i komandant vojske koja je sprovodila najstrašnije zločine nad civilnim stanovništvom", a da je njegova rehabilitacija "pokušaj vlasti da legitimiše svoje savremene političke nazore".
"Rehabilitacije Draže i Žanke Stokić i drugih koriste se da legitimišu današnju restauraciju onih odnosa koji su i doveli do Drugog svjetskog rata", kazao je Milikić agenciji Beta.
On je ocijenio da "sudovi ignorišu zločin i da ih ne zanima ono što su zločinci radili", već da vode ovakve procese iz političkih razloga.
Suđenje je izazvalo veliko interesovanje medija iz bivših jugoslovenskih republika koji prate današnji postupak i dešavanja ispred suda.
Za danas je predviđeno saslušanje istoričara Slobodana Markovića koji je i predsjednik Komisije za tajne grobnice i član Komisije za utvrđivanja okolnosti stradanja Dragoljuba Mihailovića.
Sud će potom saslušati i druge predložene svjedoke, kao i razmotriti ostale dokaze koji su u međuvremenu dostavljeni sudu.
Mihailović je strijeljan 17. jula 1946. godine, nakon što ga je Vojni sud osudio za izdaju i ratne zločine.
Zahtjev za rehabilitaciju podnijeli je 2006. godine njegov unuk Vojislav Mihailović, profesori Smilja Avramov i Kosta Čavoški, Srpski liberalni savjet i Udruzenje jugoslovenske vojske u otadžbini.
Zahtjevom je zatraženo poništenje presude od 15. jula 1946. godine kojom je Mihailović osuđen na smrt i kojom su mu oduzeta sva građanska prava.
Dva dana kasnije 17. jula 1946. godine strijeljan je kao državni neprijatelj "broj jedan", a do danas nije javno objavljeno ni gdje je strijeljan, ni gdje je i kada sahranjen.
Postupak za rehabilitaciju je počeo 16. septembra 2010. godine, a do sada je svjedočio američki avijatičar Milton Frend (89), dok je Viši sud odbio svjedočenje učesnika Narodnooslobodilačkog rata Rista Vukovića koji osporava rehabilitaciju Mihailovića.
Svjedok: Draža nije sarađivao sa okupatorima
Viši sud u Beograd danas nije donio odluku o rehabilitaciji generala Dragoljuba Draže Mihailovića, kako su mediji najavljivali, nego je predstavnik državne komisije svjedočio da Mihailović nije sarađivao sa okupatorima za vrijeme Drugog svjetskog rata i da je suđenje protiv njega u Beogradu bilo nepravično.
Predsjednik Komisije za tajne grobnice, srpski istoričar Slobodan Marković je, svjedočeći pred sudom, kao dokaz za svoje tvrdnje priložio dokumenta, odnosno depešu iz britanske Ambasade u Vašingtonu od 27. marta 1946. godine, kao i izvještaj pod nazivom "Hvatanje generala Mihailovića" iz marta 1946. godine.
"Priložena dokumenta pokazuju da nema dokaza da je general Mihailović u bilo koje vreme sarađivao sa Nemcima, uprkos optužbama koje su falsifikati", rekao je Marković, navodeći da general Mihailović nije priznavao bilo kojeg svog oficira koji je sarađivao sa okupatorom.
Prema Markovićevim riječima, izvještaj pokazuje da je osim zvaničnog postojalo i tajno suđenje ravnogorcu Đuri Đuroviću, na kojem su mogle da se čuju informacije o sastancima Mihailovića sa saveznicima, što je znao tadašnji tužilac Miloš Minić, koji je bio tužilac na oba suđenja i Đuroviću i Mihailoviću.
Marković je sudu priložio audio zapise sa 7, 8, 9. 11. i 29. dana suđenja u Beogradu Mihailoviću u trajanju od 102 minuta, koji će biti preslušani na idućem ročištu, zakazanom za 11. maj, kada će biti utvrđene razlike između stenografskih i audio zapisa sa suđenja Mihailoviću 1946. godine.
Pravni zastupnik predlagača rehabilitacije Zoran Živković rekao je novinarima da je postupak rehabilitacije pri kraju i da očekuje da uskoro bude donesena konačna odluka.
Za današnje ročište vladalo je veliko interesovanje domaćih i stranih medija, posebno iz regiona, i to iz Hrvatske.
Povodom najava o rehabilitaciji Draže Mihailovića, nedavno se oglasio i hrvatski predsjednik Ivo Josipović iznijevši stav da to nije dobar potez jer je on ratni zločinac iz Drugog svjetskog rata.
Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Bećirović u otvorenom pismu predsjednici srpskog parlamenta Slavici Đukić-Dejanović, takođe, se usprotivio mogućoj Mihailovićevoj rehabilitaciji.
Dragoljub Draža Mihailović /1893 - 1946/ poznat i kao Čiča, bio je srpski general koji je u Drugom svjetskom ratu predvodio četnike. Nakon rata jugoslovenske vlasti su ga osudile na smrt zbog saradnje s njemačkim okupatorom, izdaje i ratnog zločina, nakon čega je strijeljan sredinom 1946. godine u Beogradu.