Samo četiri godine nakon svečanog otvaranja, Pelješki most biće saniran zbog pukotina na zaštitnom površinskom sloju, dok hrvatske vlasti ističu da bezbjednost konstrukcije nije ugrožena. Radovi će biti izvedeni o trošku izvođača u okviru garantnog roka.
Početak sanacije planiran je za septembar, a u fokusu javnosti našlo se i pitanje ko je nadzirao gradnju jednog od najvećih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj.
Iz Hrvatskih cesta navode da tokom izgradnje nisu utvrđene nepravilnosti u radu stručnog nadzora, dok projektant mosta smatra da su pukotine najvjerovatnije posljedica ubrzane gradnje u vrijeme pandemije i nedovoljne njege betona, ali poručuje da one ne ugrožavaju stabilnost mosta.
"Očito je došlo do pucanja zaštitnog sloja", rekao je hrvatski ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.
Pročitajte više:
Pelješki most: Milionski projekat završen, ali održavanje zakazalo
Kreće sanacija Pelješkog mosta, otkrivene pukotine na stubovima
"Pukotine na Pelješkom mostu zahvatile su zaštitni površinski sloj, pa bezbjednost mosta i njegova konstrukcija nisu ugroženi", rekao je Bačić, prenosi Index.hr.
Ko je provodio nadzor nad gradnjom mosta?
"Dok bude trajala obnova dijela površinskog sloja, saobraćaj Pelješkim mostom uredno će se obavljati", dodao je.
Pelješki most svečano je otvoren 26. jula 2022. godine, a izvođač radova bio je kineski konzorcijum China Road and Bridge Corporation (CRBC).
"Uslugu stručnog nadzora nad izgradnjom Pelješkog mosta pružala je zajednica privrednih subjekata Institut IGH d.d., Centar za organizaciju građenja d.o.o. i Investinženjering d.o.o. Za sva područja obuhvaćena ugovorom bili su imenovani odgovarajući nadzorni inženjeri, a s obzirom na složenost objekta i obim izvedenih radova, za pojedine vrste radova bilo je angažovano više nadzornih inženjera. Tokom izvršenja ugovora nisu evidentirane nepravilnosti u radu nadzorne službe", naveli su iz Hrvatskih cesta za Index.hr.
Najpoznatiji među njima, Institut IGH, jedna je od najpoznatijih hrvatskih inženjersko-konsultantskih kompanija. Osnovan je 1949. kao građevinska laboratorija pri tadašnjem Ministarstvu građevina, a poslije je prerastao u veliku stručnu ustanovu za projektovanje, nadzor, ispitivanje materijala, istraživanja i upravljanje građevinskim projektima.
Šta je još radio IGH?
IGH je 1994. privatizovan, od 1995. posluje kao akcionarsko društvo, a njegove akcije uvrštene su na Zagrebačku berzu. Nije klasični izvođač koji gradi objekte, nego uglavnom izrađuje projekte, provodi stručni nadzor i kontroliše kvalitet radova.
Institut je učestvovao u velikom dijelu najvažnijih hrvatskih infrastrukturnih projekata. Njegove reference obuhvataju auto-puteve, državne puteve, mostove, tunele, željeznice, luke i aerodrome. U IGH-u su, između ostalog, projektovani tuneli Mala Kapela i Sveti Rok, a kompanija je učestvovala na projektima novog terminala zagrebačkog Aerodroma Franjo Tuđman i Pelješkog mosta.
Među njenim naručiocima i danas su državne kompanije poput Hrvatskih cesta, zbog čega je veza IGH-a s državom prvenstveno poslovna: privatna kompanija veliki dio poslova dobija na javnim infrastrukturnim projektima. IGH se decenijama snažno povezivao s Jurom Radićem, građevinskim inženjerom, mostograditeljem i istaknutim HDZ-ovim političarom, koji je preminuo 2016.
IGH su pratile i ozbiljne kontroverze
Radić je devedesetih bio predstojnik Kabineta predsjednika Franje Tuđmana te ministar obnove i razvitka, a nakon odlaska iz Vlade prešao je u IGH. Najprije je vodio njegov Nadzorni odbor, a potom je od 2006. do maja 2014. bio na čelu Uprave.
Upravo je spoj njegovog velikog političkog uticaja, stručnog rada na državnim infrastrukturnim projektima i vodeće funkcije u IGH-u stvorio percepciju izrazite bliskosti kompanije s državom, iako IGH nije državna kompanija.
IGH su pratile i ozbiljne kontroverze, prvenstveno zbog finansijskog sloma nakon perioda intenzivne gradnje auto-puteva. Kompanija je 2013. sklopila predstečajnu nagodbu nakon što se suočila s veoma velikim dugovima, padom prihoda i problemima u naplati poslova.
Kasnije je otvorena i istraga protiv bivšeg predsjednika Uprave Ivana Paladine i još dvojice bivših članova Uprave zbog sumnje da su prodajom nekretnina ispod cijene oštetili IGH za oko 250.000 evra. IGH je u tom postupku učestvovao kao oštećenik koji je tražio krivično gonjenje.
Oglasio se i projektant mosta
Podsjećamo, o popravci se oglasio i slovenački inženjer Marjan Pipenbaher, projektant Pelješkog mosta. Rekao je da većina uočenih pukotina ne ugrožava bezbjednost konstrukcije, ali da ih treba popraviti kako bi se mostu obezbijedio planirani životni vijek od stotinu godina.
Objasnio je da se kod takvih mostova upotrebljava beton visoke čvrstoće, zbog čega je neophodno strogo poštovati pravila njegove pripreme, ugradnje i zaštite. Temperatura u betonu, rekao je, ne bi smjela prelaziti 65 stepeni, dok razlika između temperature u njegovom jezgru i na površini ne bi smjela biti veća od 20 do 25 stepeni.
Beton je nakon uklanjanja oplate takođe trebalo zaštititi od isušivanja, sunca i vjetra.
"To su glavne greške napravljene pri izvođenju mosta. Treba znati da je za vrijeme gradnje bila pandemija virusa korona. Nakon toga Pelješki most gradio se ubrzano, radilo se i danju i noću, pa su možda napravljeni manji propusti, naročito oko njege betona", rekao je.
"Nije mi svejedno. Pa most je nov! Ali to je život"
Na pitanje da li je pojedine dijelove mosta bilo moguće izvesti bolje, Pipenbaher je odgovorio da se u gradnji uvijek događaju propusti, ali da beton visoke čvrstoće zahtijeva veliku tehnološku disciplinu.
"Nije mi svejedno. Pa most je nov! Ali to je život. Ne mogu reći da su takva oštećenja uobičajena, ali događaju se", komentarisao je Pipenbaher ranije za Index.
Dodao je da bi Pelješki most nakon popravke trebalo da traje stotinu godina prije neke veće rekonstrukcije.
"Svaki je most živa građevina koju stalno treba održavati. Investitori obično zaboravljaju da oko 50 odsto njegove investicione vrijednosti otpada na održavanje", zaključio je Pipenbaher. Poručio je i da ne sumnja da će izvođač radova, kineska kompanija CRBC, kvalitetno sprovesti sanaciju.