BEOGRAD - Odjeljenje za ratne zločine Višeg suda u Beogradu će, nakon što je Hrvatska vratila optužnice za ratni zločin protiv njenih ratnih rukovodilaca Vladimira Šeksa, Ivana Vekića i Tomislava Merčepa, u narednim danima odrediti punomoćnika koji će u njihovo ime u Srbiji primiti optužnice – rečeno je Srni u Višem sudu.
"Sud je doneo narebu da im se postavi punomoćnik za prijem pismena, odnosno optužnice, u skladu sa Zakonikom o krivičnom postupku. Oni su odbili prijem, pa se mora odrediti punomoćnik koji će primiti pismena umesto njih i onda će se smatrati kao da je njima uručena optužnica", rekla je portparol Višeg suda Dušica Ristić.
Ona je dodala da će sud odrediti punomoćnika iz redova advokata u Srbiji, ali da za to ne postoji neki određeni rok.
"Onda ćemo čekati dalje šta će se dešavati, pošto je protiv ove optužnice dozvoljen prigovor. Kada se uruči optužnica, onda teče rok za izjavljivanje prigovora", rekla je Ristićeva.
Hrvatski ministar pravde Orsat Miljenić vratio je Srbiji optužnice koje je početkom decembra ponovo poslala u Zagreb, a u kojima se ratni rukovodioci Vladimir Šeks, Ivan Vekić i Tomislav Merčep terete za genocid i oružanu pobunu.
U Hrvatskoj je u jesen 2011. godine, na Šeksovu inicijativu, donijet zakon o ništavosti određenih pravnih akata pravosudnih organa bivše JNA, bivše SFRJ i Srbije, što je izazvalo negativno reagovanje domaće i međunarodne javnosti i za koji je traženo ukidanje.
Sadašnji ministar pravde Miljenić odgovorio je srpskom ministarstvu pravde da optužnice neće uručiti i vratio ih, pri čemu se pozvao na Ugovor o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima, koji su u septembru 1997. potpisali tadašnji ministri spoljnih poslova dve države, Mate Granić i Milan Milutinović.
Tim ugovorom Hrvatska i Srbija mogu da odbiju pružanje pravne pomoći ako je to u suprotnosti sa njihovim javnim poretkom.
Hrvatska je to odbijanje obrazložila time da je optužnicu podiglo vojno tužilaštvo JNA, da je optužnica za genocid neosnovana jer da je genocid postojao njime bi se sasvim sigurno bavio Haški sud i konačno, dokazi navedeni u optužnici su "iskazi zarobljenih branilaca Vukovara iznuđeni fizičkom prisilom u srpskim logorima".
Optužnice je 10. avgusta 1992. podiglo tadašnje jugoslovensko Vojno tužilaštvo i proslijedilo ih Vojnom sudu u Beogradu i u njima se na 26 stranica Šeks, Vekić, Merčep i Branimir Glavaš terete da su s umišljajem podstrekivali 40 vukovarskih branilaca, koji su, takođe, optuženi na izvršenje krivičnih djela genocida i oružane pobune.
NJih četvorica se terete da su kao ovlašćeni predstavnici organa vlasti Hrvatske i čelni ljudi u HDZ-u za Slavoniju u februaru i martu 1991. govorili i zalagali se za uništenje Srba u Hrvatskoj i da su osmislili akciju čišćenja i likvidacije Srba.
Vekić je tada bio ministar unutrašnjih poslova, Merčep njegov savjetnik i komandir jedinice MUP-a koja se povezuje s likvidacijama Srba u Zagrebu i zapadnoj Slavoniji, ali i Vukovaru i Gospiću.
Šeks je bio šef kriznog štaba za Slavoniju i kasniji vojni tužilac, šef Sabora i visoki rukovodilac HDZ-a, dok je Glavaš bio šef kriznog štaba za Osijek.