NJUJORK - , STRAZBUR - Ruski predsjednik Vladimir Putin će u susretu s američkim kolegom Džordžom Bušom zahtijevati nastavak pregovora o statusu Kosova, najavio je savjetnik ruskog predsjednika.
`Naš cilj je da u Savjetu bezbjednosti UN iskoristimo šansu koja i dalje postoji da se obnove pregovori Beograda i Prištine, na izbalansiranoj osnovi, kako bi našli takav kompromis o statusu pokrajine, koji bi mogao biti odobren u Savjetu bezbjednosti UN i ne bi stvarao negativne presedane u različitim regionima svijeta`, naveo je Putinov savjetnik za međunarodnu politiku Sergej Prihodko. On je kazao da se Moskva ne može složiti sa situacijom u kojoj `jednu zemlju kažnjavaju za greške prethodnog režima, rasparčavajući njenu teritoriju, uprkos njenim željama`. Prihodko je, međutim, odbio da komentariše mogućnost da Rusija upotrijebi veto u Savjetu bezbjednosti ako joj tekst rezolucije o Kosovu ne bude odgovarao.
Narednih nekoliko dana u Savjetu bezbjednosti ne očekuju se aktivnosti u vezi s Kosovom, a kao glavni događaji u vezi s rješavanjem kosovskog problema najavljuju se sastanak Džordža Buša i Vladimira Putina početkom jula, kao i početak predsjedavanja Kine tom institucijom 1. jula.
Moskva je u četvrtak odbila najnoviji, četvrti prijedlog nacrta rezolucije o Kosovu, koji su juče SAD, Velika Britanija i Francuska predstavile u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Iako se u novom nacrtu navodi da je Kosovo `zbog istorije` specifičan slučaj, Moskva je odbacila prijedlog, uz objašnjenje da se i dalje protivi automatizmu po kojem bi Kosovo poslije 120 dana pregovora dobilo nezavisnost.
Ambasador Srbije u Francuskoj Predrag Simić kaže da bi taj argument možda imao smisla 1999, ali je neodrživ poslije demokratskih promjena u Srbiji. `Ono što je novina u ovim predlozima rezolucije jeste da se prihvata produžetak pregovora, ali se još od samita G8 insistira na automatizmu - da se, po njihovom završetku, ako ne dođe do napretka, donese odluka o povlačenju Rezolucije 1244, a samim tim otvaranju puta proglašenju nezavisnosti Kosova`, smatra Simić. `Očigledno je, po mom mišljenju, da Zapad nije uspeo da nađe odgovor na pitanje presedana, koji bi se učinio nematanjem nezavisnosti jedne pokrajine, jednoj demokratskoj državi, koja u ovom trenutku nije samo član UN i drugih međunarodnih organizacija, nego i predsjedava Savjetom Evrope`, kaže Simić.
Interesantan je podatak da je Moskva u januaru prošle godine, u saopštenju poslije sastanka Kontakt grupe u Londonu, prihvatila stav da je Kosovo specifičan slučaj zbog represije u pokrajini za vrijeme Miloševićevog režima, da bi samo poslije nekoliko nedjelja povukla svoj potpis sa tog saopštenja. Od tada su se stavovi zaoštrili, a sastanak Putin-Buš, koji počinje sutra, biće zapravo prva prava prilika da se postigne kompromis velikih sila o Kosovu. Na sastanku sa Bušom, u američkoj državi Mejn, Putin će predstaviti i nove ideje Beograda, koje je nedavno u Sankt Peterburgu premijer Srbije Vojislav Koštunica predao ruskom predsjedniku.
Tek poslije sastanka u Mejnu, sa novim idejama Beograda će biti upoznata i javnost u Srbiji, rekao je ministar za Kosovo i Metohiju Slobodan Samardžić, još jednom izbjegavajući da otkrije sadržinu tih ideja.
U međuvremenu, jedan od prijedloga iz Evropske unije jeste da pregovori traju 120 dana, ali bez unaprijed utvrđenog ishoda.