NJUJORK - Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija razmatrao je u utorak, 20. oktobra, šestomjesečni izvještaj o situaciji na Kosovu i Metohiji, u kojem se upozorava na ograničen napredak u sprovođenju Briselskog sporazuma, bezbjednosne probleme i rastuće tenzije između prištinskih vlasti i lokalnih samouprava, posebno na sjeveru pokrajine.
Šef UNMIK-a Peter Due kritikovao je pokušaje prištinskih institucija da izmjenama zakona ograniče nadležnosti Specijalizovanih vijeća Kosova sa sjedištem u Hagu.
Govoreći o presudama bivšim liderima Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), uključujući Hašima Tačija, Due je istakao da je suočavanje sa prošlošću neophodno za stabilnost i budućnost regiona.
Đurić: Pravda ne smije biti žrtva političkih interesa
Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić poručio je da Beograd zahtijeva pravdu za sve žrtve sukoba na Kosovu i Metohiji, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost.
Đurić je kritikovao reakcije pojedinih političkih predstavnika u Prištini i Tirani na presude nekadašnjim komandantima OVK, naglašavajući da sudske odluke utvrđuju individualnu, a ne kolektivnu odgovornost.
Prema njegovim riječima, pravo na pravično suđenje mora biti zaštićeno, ali se ne smije osporavati pravo suda da utvrđuje odgovornost pojedinaca za ratne zločine.
Šef srpske diplomatije upozorio je i na položaj Srba na Kosovu i Metohiji, navodeći slučajeve rušenja kuća i imovine u okolini jezera Gazivode, kao i prijave o neprimjerenom postupanju policije.
Đurić je rekao da je nakon obilježavanja Vidovdana na Gazimestanu uhapšeno 37 osoba, među kojima je bilo i jedno maloljetno lice.
Ukazao je i na podatak da se tokom izvještajnog perioda dobrovoljno vratilo 47 pripadnika nevećinskih zajednica, ali da među njima nije bilo Srba.
UNMIK pozvao na nastavak dijaloga i formiranje Zajednice srpskih opština
Šef UNMIK-a Peter Due naglasio je da nastavak dijaloga Beograda i Prištine predstavlja ključni uslov za postizanje napretka.
Pozvao je obje strane da ispune ranije preuzete obaveze, uključujući formiranje Zajednice srpskih opština.
Posebnu pažnju posvetio je pitanju nestalih osoba, navodeći da se njih 1.577 i dalje vodi kao nestalo.
Due je pozvao nadležne da omoguće pristup arhivama koje bi mogle pomoći u rasvjetljavanju njihove sudbine.
Priština odbacuje izvještaj UNMIK-a
Kosovski ministar spoljnih poslova Glauk Konjufca ocijenio je da je izvještaj UNMIK-a pristrasan i jednostran.
On je odbacio navode o međunacionalnim incidentima, tvrdeći da izvještaj ne prikazuje objektivno stanje na terenu.
Konjufca je poručio da su prištinske institucije posvećene stvaranju bezbjednog okruženja za sve zajednice i najavio nastavak integracije kosovskih Srba.
Istovremeno je ponovio stav da misija UNMIK-a više nije potrebna i pozvao na preispitivanje njenog daljeg angažovanja.
SAD traže ukidanje UNMIK-a, Rusija i Kina protiv
Tokom sjednice Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija do izražaja su došle razlike između stavova Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kine o budućnosti međunarodne misije na Kosovu i Metohiji.
Zamjenica američkog predstavnika pri UN Temi Brus ocijenila je da je mandat UNMIK-a prevaziđen i da bi Savjet bezbjednosti trebalo da donese odluku o njegovom ukidanju.
Prema njenim riječima, KFOR, misija Evropske unije i druge međunarodne strukture danas imaju znatno važniju ulogu na terenu.
Sa druge strane, zamjenik kineskog ambasadora pri UN Sun Lej upozorio je na osjetljivu bezbjednosnu situaciju na sjeveru Kosova i Metohije.
On je ukazao na izvještaje o rušenju imovine u vlasništvu Srba i navode o policijskom zlostavljanju, ističući potrebu za zaštitom prava svih etničkih zajednica.
Kineski diplomata ocijenio je da UNMIK i dalje ima važnu ulogu i pozvao međunarodnu zajednicu da podrži nastavak njegovog rada.
Rusija traži jačanje UNMIK-a i poštovanje Rezolucije 1244
Ruski ambasador pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja izjavio je da je situacija na Kosovu i Metohiji i dalje napeta, navodeći da je tokom prethodnih nekoliko godina zabilježeno oko 500 etnički motivisanih incidenata.
Nebenzja je optužio vlasti u Prištini za sistematske pritiske na srpsko stanovništvo, ukazujući na rušenje srpskih objekata i crkava. Takve postupke okarakterisao je kao „institucionalni teror“, tvrdeći da je njihov cilj etničko čišćenje Srba sa Kosova i Metohije.
Ruski diplomata podsjetio je i na slučaj napada pripadnika kosovske policije na ruskog službenika misije Ujedinjenih nacija, navodeći da taj slučaj još nije dobio konačan epilog.
Nebenzja je optužio prištinske vlasti i za „pravne manipulacije“, za koje tvrdi da imaju za cilj promjenu presuda protiv četvorice nekadašnjih lidera takozvane Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).
Istovremeno je iznio tvrdnju da zapadne zemlje vrše pritisak na Beograd kako bi Srbija priznala nezavisnost Kosova.
Kritikovao je i NATO zbog najava smanjenja i promjene međunarodnog vojnog prisustva, ocjenjujući da se takve odluke donose kao da njihovi donosioci „žive u paralelnom svijetu“.
Ruski ambasador poručio je da Moskva očekuje snažnije i vidljivije aktivnosti UNMIK-a, ocjenjujući da neutralni izvještaji koje ta misija trenutno dostavlja Savjetu bezbjednosti ne doprinose poboljšanju situacije na terenu.
„Tražimo punu primjenu Rezolucije 1244. Savjet bezbjednosti mora poslati jasnu poruku da međunarodna zajednica neće tolerisati kršenje te rezolucije“, poručio je Nebenzja.
Stavovi izneseni tokom sjednice pokazali su da među stalnim članicama Savjeta bezbjednosti i dalje postoje značajne razlike u pogledu budućnosti UNMIK-a. Dok SAD zagovaraju ukidanje misije, Rusija i Kina smatraju da je njeno dalje prisustvo neophodno za očuvanje stabilnosti i zaštitu prava zajednica na Kosovu i Metohiji.
U izvještaju UN ukazano na bezbjednosne probleme
U šestomjesečnom izvještaju razmatranom pred Savjetom bezbjednosti navodi se da je napredak u sprovođenju Briselskog sporazuma ostao ograničen.
Dokument obuhvata i navode o hapšenjima Srba, zatvaranju i ometanju rada institucija koje funkcionišu u sistemu Srbije, ograničenjima u vezi sa vjerskim i kulturnim simbolima, kao i slučajevima rušenja imovine i iseljavanja.
Prema ocjenama iz izvještaja, takvi događaji doprinijeli su osjećaju nesigurnosti i nejednakog tretmana među kosovskim Srbima.
Rasprava u Savjetu bezbjednosti pokazala je da među međunarodnim akterima i dalje postoje značajne razlike u pogledu budućnosti UNMIK-a, dok pitanja bezbjednosti, dijaloga Beograda i Prištine i zaštite prava svih zajednica ostaju u središtu pažnje Ujedinjenih nacija.