Građani Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije odlučuju o Sporazumu sa Grčkom, o promjeni imena svoje države. Zapravo u nedjelju će biti donjeta i možda mnogo važnija odluka.
Spor oko imena Makedonije počeo je 1991. godine. Grčka to ime smatra svojim, Makedonija svojim. U junu 2018. godine ipak je postignut dogovor i potpisan je sporazum. Kompromisno rješenje je da novo ime BJRM bude Republika Sjeverna Makedonija.
Dio javnosti je sporazum dočekao “na nož”, a građani obje zemlje organizovali su višednevne proteste, i jedni i drugi vođeni parolom “Samo je jedna Makedonija”.
Protesti su tokom ljeta utihnuli, sporadično su se javljali predstavnici opozicije iz obje zemlje negodujući, a Makedoniju su počeli da opsjedaju strani zvaničnici.
Posrednik u pregovorima Atine i Skoplja u vezi sa novim imenom Makedonije Metju Nimic, nakon višemješečnog obitavanja na relaciji SAD-BJRM-Grčka, zasjenjen je posjetama američkih i evropskih zvaničnika.
Ujdurma “svjetskog nivoa” je počela diplomatskim ratom Rusije i Grčke kada je u julu Atina protjerala dvojicu ruskih diplomata iz zemlje, zbog navodnog mješanja u postizanje sporazuma Atine i Skoplja oko novog imena Makedonije. Iz Moskve je stigao odgovor da će Rusija deportovati dvojicu grčkih diplomata kao odgovor na odluku Atine da dvojicu ruskih diplomata proglase personama non grata. Potom su i sa Zapada pristigle optužbe da se Rusija mješa u referendum u Makedoniji.
Tog trenutka postalo je kristalno jasno da su se interesi velikih država ponovo presjekli na "buretu baruta Evrope". Istok i Zapad ukrstili su koplja zbog Makedonije.
Sporazumom Makedonije i Grčke je utvrđen niz detalja i procedura, što uključuje i referendum.
Sa Zapada su zdušno podržali referendum, nudeći Makedoncima članstvo u NATO i pregovore za ulazak u EU, dok je Rusija, više putem sredstava informisanja nego posjetama Skoplju, pokušala da stane na put jačanju Zapada na Balkanskom poluostrvu.
Koliko je Makedonija postala bitna Zapadu nisu krili brojni zvaničnici koji su se u septembru sjatili u Makedoniju.Njemačka kancelarka Angela Merkel je posjetila Skoplje kako bi ohrabrila građane da podrže Dogovor sa Grčkom za rješavanje spora oko imena. Ona je prvi njemački lider koji je došao u zvaničnu posetu Makedoniji, nakon Gerharda Šredera koji ju je kratko posjetio tokom kosovske krize 1999. godine.
U Skoplju su, da bi podržali referendum, boravili i austrijski kancelar, ministar spoljnih poslova Luksemburga, generalni sekterar NATO i američki senator Ron Džonson, blizak saradnik predsjednika Donalda Trampa. Došli su i visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Federika Mogerini i pomoćnik američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja, Ves Mičel.
Komesar EU za evropsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johanes Han prilikom posjete Makedoniji poručio je da je uvjeren u pozitivan ishod predstojećeg referenduma.
I dok Han nije komentarisao navode o mogućem uticaju Rusije na referendumsku kampanju, američki ministar odbrane Džim Matis, koji je takođe boravio u Makedoniji, naglasio je da Rusija pokušava da se umješa u predstojeći referendum o sporazumu Atine i Skoplja o promjeni imena Makedonije.
Matis je rekao da nema sumnje da je Moskva finansirala grupe naklonjene Rusiji kako bi propao predstojeći referendum o promjeni imena Makedonije. Američki ministar odbrane osudio je, kako je rekao, napore Rusije da iskoristi svoj novac i uticaj da ojača protivljenje predstojećem referendumu, čiji bi ishod mogao da otvori put za ulazak zemlje u NATO, čemu se Moskva protivi.
Šef ruske diplomatije Segej Lavrov posjetio je region i tom prilikom demantovao je navode o ruskoj umješanosti u makedonski referendum.
Lavrov je rekao da je Rusija protiv nametanja "vještačkog izbora" pred zemlje Balkana, koje su prisiljene da se izjasne da li su "sa Zapadom ili sa Rusijom ".
Ruska televizija RT nedavno je ocjenila da se Makedonija "nalazi na ivici ogromne krize, gde predstojeći referendum o ulasku u NATO i EU može da dovede do sukoba". Iz Moskve su dopirale i ocjene da je "ekspanzija" evroatlantskih struktura na Balkanu "usmjerena najpre protiv Rusije" i da je za Rusiju je gubitak istorijskih saveznika na Balkanu "ozbiljna prijetnja".
Šef NATO Jens Stoltenberg jasno je Makedoncima stavio do znanja da istorijski dogovor vlada Makedonije i Grčke o rješavanje spora oko naziva otvara mogućnost za ravnopravno članstvo Makedonije u međunarodnoj zajednici, uključujući i ravnopravno članstvo u NATO.
Tako je borba za “prevlast” Zapada na Balkanu istaknuta i formulacijom referendumskog pitanja: "Da li ste za članstvo u EU i NATO, uz prihvatanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Grčke?".
Samo pitanje bacilo je novo ime Makedonije u drugi plan, a sam sporazum sa Grčkom definisao je i detalje poput izmene Ustava Makedonije. Ipak, sporazum je postignut uz garancije za makedonski nacionalni identitet, jezik i kulturu – njihov jezik, nacionalnost i ostalo nastaviće da se nazivaju "makedonski" a ne "severno-makedonski". U birački spisak je upisano 1.806.337 građana, a da bi referendum bio uspješan moraju da se ispune dva uslova – da izađe najmanje polovina upisanih birača plus jedan odnosno više od 903.169 i da "za" zaokruži najmanje 451.586 građana Makedonije.
Ali, referendum je konsultativan te je za sprovođenje Dogovora o rešavanju spora o imenu sa Grčkom potrebno da se u Skupštini Makedonije dvotrećinskom većinom izglasaju potrebne ustavne izmjene.
Uspješan referendum i ustavne promjene koje garantuju promjenu imena države u Severna Makedonija, uslov su za makedonske integracije u EU i NATO.
Makedonija je podjeljena oko referenduma – na jednoj strani je koalicija oko vladajućih SDSM i DUI koja smatra da Dogovor sa Grčkom treba podržati, jer otvara evroatlantske perspektive zemlje, a na drugoj opozicioni VMRO DPMNE koji kritikuje taj dogovor kao kapitulantski.
Makedonski premijer Zoran Zaev kaže da vjeruje da će referendum o imenu Makedonije uspjeti, dok je predsjednik Makedonije Đorđe Ivanov izjavio da će bojkotovati referendum o imenu države, ističući da Dogovor s Grčkom ugrožava makedonsku državnost i nacionalni identitet.
Koga će građani poslušati, kakva će biti budućnost Makedonije, da li će i na koji način odluka Makedonaca uticati na ceo Balkan, ali i svet – pokazaće već prvi oktobarski dan.