ZAGREB - - Početkom iduće godine u Hrvatskoj službeno stupa na snagu primjena Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP), ali je već izvjesno da će ta odluka zemlji donijeti više problema nego koristi.
U namjeri da dodatno zaštiti svoje more i interese hrvatskih ribara, Sabor je izglasao ZERP u junu 2004. godine. Ali, poslije oštrih protesta Italije i Slovenije, koje su tvrdile da su ugroženi njihovi interesi, i pod pritiscima Brisela, proglašenje pojasa je odloženo za dvije godine.
ZERP štiti prava Hrvatske na istraživanje, iskorišćavanje, očuvanje i raspolaganje prirodnim bogatstvima mora izvan spoljne granice teritorijalnog mora, što je uobičajena praksa u međunarodnom pravu.
Brisel je 2004. godine Hrvatskoj poručio da bi jednostrano proglašenje ZERP, bez saglasnosti Italije i Slovenije, bilo kršenje sporazuma između tri države iz juna iste godine, kojim je, prema njihovom tumačenju, dogovoreno odlaganje primjene sporazuma. Istovremeno je rečeno da taj sporazum sa susjedima Hrvatskoj otvara put za dobijanje statusa zemlje kandidata za članstvo u EU. Te godine je dogovoreno da se ZERP, kada stupi na snagu, neće odnositi na zemlje članice EU do sklapanja ugovora o partnerstvu u ribarstvu između Evropske unije i Hrvatske.
Pod stalnim pritiscima Italije i Slovenije, koje su po svaku cijenu željele da očuvaju pravo neograničenog ribolova u međunarodnim vodama, Zagreb je sredinom prošle godine ponovo odložio primjenu ZERP, a zatim je Hrvatski sabor donio konačnu odluku da ZERP stupa na snagu 1. januara 2008. za sve države, uključujući i članice Evropske unije. Ali, približavanje datuma primjene ZERP podiglo je na noge Ljubljanu, Rim i Brisel, pa je početkom novembra ka Zagrebu krenuo novi talas pritiska. Ovaj put snažniji i oštriji nego prije. Počelo je diplomatskim upozorenjima, a nastavilo se sve oštrijim prijetnjama, koje su Zagrebu dale do znanja da bi insistiranje na ZERP Hrvatsku moglo da košta usporavanja pregovora o članstvu u EU.
Slovenija i Italija su udružile snage i krenule u zajedničku borbu, pa su se njihovi šefovi diplomatija na nedavnom sastanku u Rimu složili da će "Hrvatska teško napredovati u pravcu približavanja EU, ako nastavi da insistira na 'problematičnom' ZERP". Pritom je slovenački ministar Dimitrij Rupel dao do znanja, a to je kasnije ponovio Zagrebu, da Slovenija, koja početkom januara preuzima polugodišnje predsjedavanje EU, od Hrvatske očekuje ponovno odlaganje primjene ZERP. Istovremeno, raste i temperatura u hrvatskoj javnosti, pa udruženja ribara, nevladine organizacije i gotovo sve političke stranke sve glasnije zahtijevaju da se ovoga puta primjena ZERP ne odlaže, uprkos pritiscima EU. Javnost u Hrvatskoj smatra da je Vlada Ive Sanadera previše popuštala Briselu i da je vodila lošu politiku povlađivanja EU, koja dugoročno šteti Hrvatskoj.