Na kraju juna prošle godine, u Skoplju su ostala samo tri ugostiteljska objekta koja su legalno mogla da rade poslije ponoći, odnosno poslije radnog vremena predviđenog za kafiće i restorane.
To pokazuju posljednji podaci o izdatim licencama za ugostiteljske djelatnosti objavljeni na veb-stranici Ministarstva za ekonomiju i rad, objavio je BIRN u novoj analizi, a koju prenosi skopje1.mk.
Dva od ovih mjesta bila su registrovana kao kabarea, a jedno kao diskoteka na otvorenom. Dva se nalaze kod Gradskog parka, a jedno u blizini Pozorišta Komedija. Nijedan drugi objekat u glavnom gradu koji je u tom periodu primao goste poslije ponoći ili poslije 1 sat vikendom nije radio legalno.
A da je bilo i drugih lokacija, osim ovih, na kojima su se održavale noćne zabave, postoji mnogo svjedočenja na društvenim mrežama, između ostalog i reklama samih klubova koji nisu na spisku sa licencama.
Dokument Ministarstva sadrži podatke od 2017. do sredine 2024. godine. Iz njega se vidi da je svake godine u cijeloj državi izdavano po tridesetak ovakvih odobrenja za ugostiteljske objekte tipa kabare, noćni klub, diskoteka i diskoteka na otvorenom (jedini koji mogu da rade noću), osim u pandemijskim godinama, 2020. i 2021, kada je broj pao na samo sedam, odnosno dvanaest. Najviše licenci, 39, izdato je 2017, u 2023. bilo ih je 33, a u prvoj polovini 2024. godine – 16.
Ovi dokumenti za rad izdaju se na godišnjem nivou, a kompanije koje upravljaju ovakvim ugostiteljskim objektima imaju obavezu da ih obnove nakon isteka. Iz spiska Ministarstva može se vidjeti da mnogi klubovi i kabarea to ne rade redovno, odnosno imaju „rupe“ između jedne i druge licence. Na primjer, pet poznatih skopskih objekata, koji su dobili licence u prvoj polovini 2023, nisu ih obnovili 2024. godine. Međutim, nema informacija da li su oni zaista prestali sa radom u periodima kada nisu imali dokumente.
Diskoteka „Puls“ u Kočanima, u kojoj je juče u požaru stradalo 59 osoba, uglavnom uzrasta od 14 do 25 godina, što je jedna od najvećih nesreća u zemlji, dobila je licencu 2021, a zatim i 2023. Prema više svjedočenja, radila je neprekidno.
Iz Ministarstva za ekonomiju, pak, za BIRN kažu da trenutno imaju izdato ukupno 24 aktivne licence, od kojih je 20 za kabare, dvije za diskoteku i dvije za diskoteku na otvorenom. Još pet zahtjeva je u postupku.
U Tržišnoj inspekciji, prema posljednjim javno objavljenim podacima iz 2023. godine, bilo je zaposleno ukupno 255 ljudi, ali nije poznato koliko njih su inspektori, a koliko administracija. U 2024. godini sprovedeno je ukupno 5.586 kontrola, ali samo 176 njih bilo je po Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, pod koji spadaju ne samo kabarea i noćni klubovi, već i drugi objekti, poput hotela, restorana i kafića.
Vlada je danas saopštila da sutra, 18. marta, počinje terenska kontrola svih subjekata registrovanih kao kabare ili diskoteke, noćni klubovi, nakon čega će biti objavljene detaljne informacije.
Licenca za diskoteku može se dobiti samo prijavom koju vlasnik sam potpisuje, potvrđujući da ispunjava minimalno-tehničke uslove. Nije potreban građevinski projekat potpisan od strane ovlašćenog projektanta. Na ovaj apsurd ukazuju stručnjaci iz oblasti građevinarstva i urbanizma sa kojima smo razgovarali u sektorima za urbanizam i planiranje u nekoliko opština, nakon katastrofalnog požara u diskoteci „Puls“ u Kočanima.
Oni navode da su procedure za licencu za noćni klub, kabare i diskoteku olakšane upravo kako bi se zaobišli strogi kriterijumi i standardi bezbjednosti.
„Naša struka je potpuno isključena iz ove procedure. Ako bi se poštovali standardi, nijedna diskoteka u zemlji koja sada radi ne bi mogla da bude otvorena. Uopšte se ne traži vlasnički list i namjena objekta, ne traži se projekat potpisan od ovlašćenog projektanta, niti elaborat za protivpožarnu zaštitu. Imamo slučajeve da se noćni klubovi otvaraju čak i u objektima sa namjenom ‘stanovanje’. Objekat ‘diskoteka’ ne može biti upisan u Detaljni urbanistički plan u zoni stanovanja. Međutim, ovi dokumenti se ne traže za dobijanje licence. Samo se podnosi prijava Ministarstvu za ekonomiju koju vlasnici popunjavaju štikliranjem, potvrđujući da ispunjavaju minimalno-tehničke uslove propisane Pravilnikom, a niko ne izlazi na teren da to provjeri prije izdavanja licence“, kažu stručnjaci iz sektora za urbanizam i planiranje.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.