HAG - Lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj rekao je danas u završnoj riječi na suđenju pred Haškim tribunalom da nema nikakvog pravnog osnova da on bude osuđen i zatražio da bude pušten iz pritvora u kojem je od 2003. godine.
"Ne postoji nikakav pravni osnov za bilo kakvu osuđujuću presudu. Ali, vama pravni osnov ni ne treba", kazao je Šešelj, koji je optužen za zločine nad Hrvatima i Muslimanima u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH, 1991-93.
Osvrćući se na zahtjev tužilaštva da bude osuđen na 28 godina zatvora, Šešelj je ocijenio da "nema nikakve šanse da tu kaznu izdrži" do kraja, ako na nju bude osuđen.
"Imajući u vidu koliki sam protivnik SAD, NATO, EU i koliko mrzim Haški tribunal, sve sudije i tužioce ovde, onda je jedina primerena kazna doživotna robija. I to je jedina kazna koju mogu da izdržim do kraja", rekao je Šešelj.
On je izjavio i da vjeruje da će sudije postupiti neprofesionalno i ne po pravu, nego kako "gazde" budu od njih zahtijevale.
"Zahtevam da mi ukinete pritvor s argumentom da za njega nema nijednog razloga. Ne postoji opasnost da ću bežati - gde bih i zašto bežao?! Ne postoji ni opasnost da ću uticati na svedoke, jer su svi odavno saslušani", rekao je Šešelj sudijama, dodajući da ne očekuje da će oni usvojiti njegov zahtjev.
On se upitao i "gde to ima da pritvor traje devet godina".
Šešelj poručio da će, 'ako uskoro umre', borbu protiv Tribunala nastaviti i iz groba
Optuženi je naglasio i da je veoma zadovoljan procesom zato što je "dokazao da je Haški tribunal nelegalan, antisrpski i da se služi lažima, najprljavijim manipulacijama, da nije doprineo pravdi, nego nepravdi i da je instrument novog svetskog poretka koji je gori od Hitlerovog nacizma".
"Ja odavde odoh u slavu, a SRS u pobedu na izborima... SRS mi je važnija od života", kazao je Šešelj, poručujući da će "ako uskoro umre" borbu protiv Tribunala nastaviti i iz groba.
Šešelj je tvrdio i da je "optužnica zasnovana na lažima", negirajući još jednom bilo kakvu vezu dobrovoljaca SRS koje je on poslao na ratišta u Hrvatskoj i BiH sa zločinima koji su tamo bili počinjeni.
Rekao je da "kampanje progona" nesrba, za koju je optužen, "nije bilo nigde", a naročito ne u vojvođanskom selu Hrtkovci u proljeće 1992, kako to tvrdi optužba.
Šešelj je tvrdio da se on zalagao "humanu razmenu stanovništva", koju su u to vreme zagovarali i predsjednici Hrvatske Franjo Tuđman i SR Jugoslavije Dobrica Ćosić.
Vođa radikala ponovio je uvjerenje da su Makedonija, Crna Gora, BiH i većim dijelom Hrvatska "srpske zemlje" i da su tamošnji narodi većinom Srbi različitih veroispovijesti.
"Teza optužbe da je odbrana zapadnih Srba i pomaganje te odbrane bilo zločinački poduhvat je neodrživa", kazao je Šešelj.
Ponovio je da su se Srbi u Hrvatskoj i BiH protivili nelegalnoj secesiji tih republika, koja je, po njemu, bila pravi udruženi zločinački poduhvat.
Tvrdio je i da su rat izazvale vođe Hrvata i Muslimana koje su željele da razbiju Jugoslaviju, za čije su se očuvanje Srbi borili.
Okončanjem Šešeljeve završne riječi završeno je i suđenje koje je trajalo od novembra 2007. U pritvoru suda Šešelj je od februara 2003, kada se dobrovoljno predao.
Predsedavajući sudija Žan-Klod Antoneti rekao je na kraju procesa da će vijeće naknadno zakazati izricanje presude.