BEOGRAD - Srbija danas obilježava šest godina od ubistva predsjednika republičke vlade i lidera Demokratske stranke Zorana Đinđića.
Đinđić je doživljavan kao glavni pokretač reformskih procesa u postpetooktobarskoj Srbiji i personifikacija modernog srpskog političara poslije čije smrti je proces "evropeizacije" izgubio na zamahu.
Proces sprovođenja radikalnih reformi, koji je Srbiju trebalo da preobrazi nakon decenije ekonomskog i društvenog nazadovanja, podrazumijevao je i posezanje za nepopularnim potezima, što je postala poslovična odlika Đinđićevog političkog manira i prakse. I danas ga dio srpskog društva slavi kao najzaslužnijeg za okončanje ere tranzicije Srbije od jednopartizma ka konsolidovanoj demokratiji, dok ga tvrdi nacionalisti i dalje osuđuju zbog zaokreta od politike konfrontacije ka politici paktiranja sa Zapadom.
Srbiju je u vrijeme svog mandata doveo u centar pažnje evropske, pa i svjetske javnosti, i činilo se da će ona, s njim na čelu, postati neka vrsta tranzicionog čuda. Đinđić je, nakon što je krajem 2000. godine izabran za prvog demokratskog premijera Srbije, pokrenuo proces ubrzane demokratizacije društva i korjenitih ekonomskih i socijalnih promjena.
Đinđićeva vlada oborila je godišnju inflaciju sa 41 na 15 odsto, uvođenjem čvrste monetarne politike dinar je ponovo stekao vrijednost, a na kraju 2001. godine zabilježen je privredni rast od 5,5 odsto, a naredne od još četiri odsto.
Prema ocjeni zapadnih diplomata, Đinđić je značajno doprinio izgradnji dobrih odnosa sa zapadnim zemljama nakon perioda višegodišnje izolacije Srbije.
Đinđićeva vlada otpočela je saradnju s Haškim tribunalom i za vrijeme njenog mandata uhapšeno je nekoliko haških optuženika, među kojima je i bivši predsjednik Srbije i SRJ Slobodan Milošević.
Rođen 1952. godine, Đinđić se još kao student Filozofskog fakulteta u Beogradu, koji je završio 1974. godine, sukobio s komunističkom ideologijom i bio jedan od prvih, mlađih disidenata u tadašnjoj Jugoslaviji. Doktorirao je 1979. na Univerzitetu u Konstanci. Sa još 12 intelektualaca je 1989. godine inicirao obnavljanje Demokratske stranke (DS), čime je i aktivno počeo da se bavi politikom, usmjerenom u to doba prije svega protiv vlasti Slobodana Miloševića.
Januara 1994. godine izabran je za predsjednika DS, a bio je poslanik te stranke u sva tri višestranačka saziva Skupštine Srbije i u Vijeću republika Skupštine SRJ. Predvodio je nekoliko opozicionih saveza u borbi protiv Miloševićevog režima, a u ime koalicije "Zajedno" je 21. januara 1997. godine izabran i za gradonačelnika Beograda.
Đinđić je bio jedna od ključnih figura demokratskih promjena 2000, kao šef Centralnog izbornog štaba i koordinator promotivne kampanje Demokratske opozicije Srbije (DOS) za savezne izbore 24. septembra 2000, koji su označili kraj Miloševićeve vladavine. Američki nedjeljnik "Tajm" je u septembru 1999. godine uvrstio Đinđića među 14 vodećih evropskih političara trećeg milenijuma. Đinđić je dobitnik ugledne njemačke nagrade "Bambi" za 2000. godinu u oblasti politike, a 2002. godine u Pragu je primio nagradu Fondacije "Polak" za doprinos razvoju demokratije u Srbiji.
Napisao je više naučnih radova, preveo mnoga filozofska djela i autor je velikog broja autorskih tekstova u brojnim dnevnim listovima i magazinima.
Šest godina od ubistva Đinđića danas će biti obilježeno nizom manifestacija.
Sam sebe najvjernije opisao
Đinđić je sam sebe, možda, najvjernije opisao kada je, jednom prilikom, govorio o tome kakav mora da bude političar u Srbiji: "Čovek, da bi se bavio politikom, mora da ima jak i čvrst karakter, autoritet, da ume da preseče, da se zameri, kaže 'ne' i da ga mrze, jer je to priroda politike."
Zločin bez pravosnažne presude
Ni šest godina od ubistva Zorana Đinđića suđenje prvookrivljenima za taj zločin nije završeno, budući da se očekuje početak trećestepenog postupka protiv nekadašnjeg komandanta Jednice za specijalne operacije Milorada Ulemeka i bivšeg pomoćnika komandanta te jedinice Zvezdana Jovanovića.
Đinđić je ubijen ispred ulaza u zgradu Vlade Srbije 12. marta 2003. godine, kada je i teško ranjen njegov šef obezbjeđenja Milan Veruović.