BEOGRAD - Savez samostalnih sindikata Srbije /SSSS/ i Ujedinjeni granski sindikat /UGS/ "Nezavisnost" počeli su danas proteste protiv usvajanja novog Zakona o radu u Srbiji.
Predstavnici sindikalnih organizacija preduzeća u restrukturisanju konstatovali su na sastanku u Domu sindikata da je novi zakon o radu poguban za ta preduzeća i da mnoga od njih uskoro neće postojati.
Oni su formulisali tri osnovna zahtjeva za predstavnike Vlade Srbije koji se odnose na upošljavanje postojećih kapaciteta za rješavanje statusa tih preduzeća, obezbjeđivanje isplate minimalnih zarada i ovjere zdravstvenih knjižica i realizacije socijalnih programa.
Zahtjeve će nakon protestne šetnje danas predati u Ministarstvo privrede Srbije, čiji predstavnici nisu prisustvovali skupu iako su bili pozvani.
Predsjednik SSSS Ljubisav Orbović najavio je da će u četvrtak, 17. jula, biti održan generalni protest zaposlenih iz cijele Srbije ispred Doma narodne skupštine i najavio da će početi prikupljanje potpisa za referendum o povlačenju vladinih prijedloga izmjena zakona o radu i penzijsko-invalidskom osiguranju /PIO/.
On je ispred sjedišta tog sindikata na Trgu Nikole Pašića rekao da je neophodno prikupiti 100.000 potpisa, ali da očekuje da će u veoma kratkom roku prikupiti pola miliona.
Napominjući da ima informaciju da će Skupština ove zakone usvojiti već sutra, Orbović je naveo da takav način donošenja dva sistemska zakona nije zabiljeležen nigdje u svijetu jer to "nisu zakoni koji se donose u roku od nekoliko sati".
On je rekao da su predstavnici sindikata pokušali da razgovaraju sa predstavnicima vlasti i da na demokratski način riješe nesporazume, ali da to nije uspjelo.
Članovi SSSS i UGS "Nezavisnost" za danas su najavili proteste ispred parlamenta zbog donošenja izmjena i dopuna zakona o radu i PIO.
Rasprava o Novom Zakonu o radu
Poslanici Skupštine Srbije počeli su objedinjenu načelnu raspravu o izmjenama Zakona o radu i penzijsko-invalidskom osiguranju, koji su izazvali mnogo polemike, kritika i pohvala u Srbiji.
Obrazlažući u parlamentu ovaj zakonski prijedlog, ministar rada Alekandar Vulin rekao je da se zakon ne donosi da bi bili otpuštani radnici, kako tvrde opozicija i pojedini sindikati.
On je naveo da zakon o radu nije na štetu zaposlenih, nego da se većinom njegovih odredaba bolje štite prava zaposlenih.
"Smatramo da će biti poboljšani uslovi poslovanja i otvaranja novih radnih mesta i prebacivanja rada iz crne u formalnu zonu", rekao je Vulin, dodajući da je prijedlog zakona u većini usklađen između socijalnih partnera, sindikata i poslodavaca, a u onim odredbama koje su sindikati odbili, Vlada Srbije je uvela optimalna rješenja.
On je istakao da se izmjenama zakona stvaraju uslovi za poboljšanje poslovanja, podizanje konkurentnosti privrede, a neke neprecizne odrebe zakona koji je donesen 2005. godine bolje su definisane, da bi se spriječio rad na crno.
Zakon se usklađuje i sa direktivama EU i Savjeta Evrope.
Među novinama u zakonu o radu su da se uvodi naknada od 0,4 odsto za minuli rad samo kod posljednjeg poslodavca, posebnim odredbama je ojačana zaštita materinstva i osoba sa invaliditetom, poslodavac će ubuduće za otpremnine davati dvije prosječne zarade, umjesto tri, a otpremnina će se plaćati samo za rad kod posljednjeg poslodavca, što bi trebalo da pospješi zapošlavanje starijih radnika.
Zaposleni će u izvršnom, a ne više sudskom postupku, moći da dobiju svoju zaradu koju poslodavac nije isplaćivao, radnici imaju plaćen godišnji odmor već poslije 30 dana rada, umjesto šest mjeseci kako je bilo do sada, kao i pet dana plaćenog odsustva.
Minimalna zarada se obračunava na osnovu minimalne cijene rada i vremena provedenog na radu, a sadrži porez i doprinose koji se plaćaju za rad.
Poslanici opozicione Nove demokratske stranke i Demokratske stranke reklamirali su povrede poslovnika i tražili da ministar ponovo pročita ono što je izložio, jer ga ili nisu čuli, ili nisu razumjeli.
Predložene izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju obuhvataju, pored ostalog, promjenu uslova za sticanje prva na starosnu penziju, odnosno podizanje uslova za sticanje prava na starosnu penziju za žene sa 60 na 65 godina, čime se izjednačavaju sa muškarcima.
