HAG - Žalbeno vijeće Haškog tribunala povećalo je kaznu Veselinu Šljivančaninu na 17 godina zatvora za zločine u Vukovaru.
Žalbeno vijeće Haškog tribunala utrostručilo je kaznu Veselinu Šljivančaninu, majoru bivše JNA, pošto je ustanovilo da je odgovoran za ubistvo 194 ratna zarobljenika na farmi "Ovčara" kod Vukovara.
Prvostepenu presudu, kojom je Šljivančanin bio osuđen na pet godina zatvora, Žalbeno vijeće okarakterisalo je kao "nerazumnu" i neadekvatnu zločinu koji je počinjen. Zato je preinačilo prvostepenu presudu i osudilo ga na 17 godina zatvora.
Žalbeno vijeće potvrdilo je prvostepenu presudu kojom je pukovnik bivše JNA Mile Mrkšić, za isti zločin, osuđen na 20 godina zatvora.
I Mrkšić i Šljivančanin osuđeni su za kršenje zakona i običaja ratovanja, a oslobođeni krivice po ostalim tačkama optužnice koje su im na teret stavljale progon na rasnoj, vjerskoj i političkoj osnovi, istrebljenje i ubistva kao zločine protiv čovječnosti. U kritično vrijeme, pukovnik Mrkšić je bio komandant Prve gardijske brigade JNA, tj. Operativne grupe Jug na vukovarskom ratištu, a major Šljivančanin brigadni oficir za bezbjednost.
Tokom rasprave o žalbama, krajem januara ove godine, branioci su tražili da Mrkšić i Šljivančanin budu oslobođeni, a tužioci da im kazne budu pooštrene. Za Šljivančanina, zastupnici optužbe su zatražili kaznu od 30 godina zatvora.
U pritvoru Tribunala, Šljivančanin, koji je uhapšen u junu 2003. odslužio je, tokom pretprocesnog postupka i suđenja, 90 odsto prvostepene kazne od pet godina zatvora.
Na privremenu slobodu, sa koje se vratio u ponedjeljak, pušten je u decembru 2007. godine. Mrkšić je u sudskom pritvoru od maja 2002, kada se dobrovoljno predao.
Prvostepeno suđenje pripadnicima "vukovarske trojke" je pred Tribunalom počelo 11. oktobra 2005, a završne riječi odbrane i optužbe održane su od 15. do 17. marta 2007.
Prvostepeno vijeće osudilo je tada majora JNA Veselina Šljivančanina na pet godina zatvora pošto je ustanovilo da nije učinio ništa da spriječi zlostavljanje zarobljenika iz vukovarske bolnice, iako je bio odgovoran za njihovu bezbjednost.
Istom presudom pukovnik Mile Mrkšić, komandant Prve gardijske brigade, osuđen je na 20 godina zatvora.
Sudije su tada konstatovale da su po Mrkšićevom naređenju sa farme "Ovčara" kod Vukovara povučene jedinice JNA koje su čuvale ratne zarobljenike.
Time je, ocijenjeno je, pružio značajnu pomoć pripadnicima Teritorijalne odbrane i paravojnim snagama koje su 21. novembra 1991. godine ubile oko 200 zarobljenih.
Prvostepeno vijeće takođe je smatralo da pukovnik Mrkšić nije izvršio svoju obavezu da, u zoni svoje odgovornosti, spriječi mučenje i zlostavljanje ratnih zarobljenika, iako je o tim djelima bio obaviješten.
Treći optuženi oficir JNA sa iste optužnice, Miroslav Radić, oslobođen je svih optužbi za zločin u Vukovaru.
Na tu presudu nije bilo žalbe, a Radić danas vodi spor protiv Srbije i traži nadoknadu za vrijeme koje je proveo u haškom pritvoru.