LJUBLJANA - Hoće li Janez Janša biti prvi političar koji će završiti u zatvoru, koga će papa Franjo imenovati novim ljubljanskim nadbiskupom nakon što je prijašnji na nagovor Vatikana dao ostavku, neka su od pitanja na koja će Slovenci dobiti odgovor u 2014. u kojoj obilježavaju desetu godišnjicu članstva u Evropskoj uniji.
U slijedeću godinu država ulazi s produljenom recesijom i bez nekadašnje EU-forije.
Očekuje se da će viši sud u Ljubljani na proljeće odlučiti da li potvrditi dvogodišnju kaznu Janši koju mu je izrekao prvostepeni sud zbog korupcione afere vezane za nabavu oklopnih vozila za slovenačku vojsku. Janša i dalje tvrdi da ga "tranzicijska ljevica" sudskim procesima pokušava politički onemogućiti, te da s Patrijinim bivšim menadžerima koji su odobrili isplatu mita i zbog toga u Finskoj već osuđeni na zatvorske kazne "nije bio ni u telepatskoj vezi".
Do Uskrsa bi, kako se očekuje, Ljubljana mogla dobiti novog nadbiskupa, nakon dugih mjeseci čekanja. Nagađa se kako bi to u skladu s nakanama Vatikana, koji zagovara personalno čišćenje mjesne Crkve nakon afere s propalim financijskim holdinzima mariborske nadbiskupije mogao biti netko od iz inozemstva. Pri tome se pojavljuje i ime apostolskog nuncija u Moskvi Ivana Jurkoviča, dok se za mariborsku nadbiskupiju nagađa da bi je Vatikan mogao čak i ukinuti, kako se u povijesti znalo događati s nadbiskupijama koje su bankrotirale, odnosno ostale bez održivih sredstava financiranja.
Slovenija će 1. maja proslaviti 10. godišnjicu ulaska u Evropsku uniju, a atmosferi koja je daleko od nekadašnje euforije, kako to priznaje i predsjednik Borut Pahor za čijeg je premijerskog mandata Slovenija udvostručila vanjski dug i pala u recesiju od koje se još nije oporavila.
Sadašnju predsjednicu vlade Alenku Bratušek, koja ne baš uvjerljivo najavljuje izlazak iz recesije iako i domaći analitičari za sljedeću godinu najavljuju pad BDP-a od 0,8 posto, očekuje u proljećnim mjesecima odmjeravanje snaga s utemeljiteljem stranke, ljubljanskim gradonačelnikom Zoranom Jankovićem. Ne uspije li smijeniti Jankovića s mjesta predsjednika stranke Pozitivna Slovenija (PS) sa zamrznutim mandatom i ako se najave o polaganom izlasku iz privredne krize ne pokažu tačnima, u opasnost bi došao i njen položaj predsjednice vlade, a Sloveniji bi zaprijetili drugi prevremeni izbori u samo tri godine.
Sljedeća godina Sloveniji ionako donosi dvostruke izbore, na proljeće one za osam slovenskih članova novog Evropskog parlamenta, a na jesen i lokalne izbore za općinska vijeća i gradonačelnike.
Na području vanjske politike, s velikim zanimanjem očekuje se prva usmena rasprava na arbitražnom sudu u Hagu koji ćše odlučivati o graničnom prijeporu s Hrvatskom. Ništa manje interesa ne pobuđuje očekivanje kakvu će odluku sredinom godine donijeti veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u vezi s tužbama bosansko-hercegovačkih štediša Ljubljanske banke. Prvostepena presuda nije bila po volji Ljubljane, jer je sud utvrdio da stare devizne štediše moraju biti tretirani onako kako je banka tretirala slovenačke štediše kojima je dug već isplaćen. Time je pobijena glavna teza Slovenije da je to stvar sukcesijskih pregovora i da su devize iz BiH umjesto u Ljubljani završile u trezorima nekadašnje jugoslovenske Narodne banke, pa je uslijedila slovenačka žalba. Drugostepena presuda konačna je, a imaće veliku važnost i za rješavanje hrvatsko-slovenačkog spora oko Ljubljanske banke.
Uz rješavanje krize u bankama koje je država dokapitalizovala s tri milijarde evra i u cijelosti preuzela, Sloveniju do kraja godine prema najavama premijerke Bratušek čeka i završetak prvih jačih privatizacijskih procesa državnih firmi.
Već u prvoj polovini godine mogla bi se zaključiti dva procesa prodaje većinskih dioničkih paketa države u 15-ak firmi. Nove vlasnike dobiće Telekom Slovenije za koji najviše interesa za sada pokazuje njemački Telekom, dok bi mogao bit prodan i ljubljanski aerodrom, gdje se kao glavni interesenti spominju Francuzi i Talijani.