LJUBLJANA - Slovenački birači za nekoliko mjeseci će odlučivati koga poslije Janeza Drnovšeka žele vidjeti na mjestu predsjednika sljedećih pet godina, ali je još mnogo nepoznanica ne zna se točan termin četvrtih po redu izbora za predsjednika Slovenije, a ljevica se još nije dogovorila koga suočiti Alojzu Peterleu oko kojeg su se okupile stranke desnoga spektra.
Predsjednik parlamenta France Cukjati izjavio je da će izbore za predsjednika države raspisati krajem avgusta, a izbori će biti u Ustavom definisanom terminu između 14. oktobra i 11. decembra.
Uprkos glasinama da bi prvi slovenački predsjednik Milan Kučan (66) mogao ponovno da konkuriše za taj položaj, s kojeg je otišao 2002. poslije dva uzastopna mandata koja je osvojio s velikom prednošću u odnosu na sve ostale konkurente, politički analitičari to smatraju malo vjerovatnim.
Peterle (59) koji je poslanik u Evropskom parlamentu, a bio je i premijer i šef diplomatije u prvim godinama slovenačke samostalnosti, izjavio je da bi bilo čudno kad bi se Kučan kandidovao za treći mandat, ali da poštuje i njega i Drnovšeka i njihov doprinos razvoju Slovenije. On želi razvijati `novi stil` predsjednika i dokinuti istorijsku podijeljenost slovenačkog biračkog tijela. Stranke vladajuće koalicije desnog centra, koje su odlučile da ga podrže nakon što same nisu mogle da nađu vlastitog kandidata, tvrde da je došlo vrijeme da poslije Kučana i Drnovšeka kao predstavnika lijeve opcije na mjesto predsjednika dođe i čovjek drukčijih političkih opredjeljenja.
Drnovšek je potvrdio da na izborima neće učestvovati i njegova je odluka čini se konačna. Isto je odlučio i predsjednik socijalnih demokrata Borut Pahor. Iako bi lično više volio da učestvuje na izborima za predsjednika, Pahor je odlučio da vodi stranku na parlamentarnim izborima sljedeće godine, a SD po ispitivanju javnog mnjenja ima sve veću podršku građana.
Kandidaturu na izborima za predsjednika već je najavio i predsjednik Slovenske nacionalne stranke (SNS) Zmago Jelinčić, ali to nije njegov prvi pokušaj. Analitičari su uvjereni da na izborima ne može dobiti više od desetak odsto glasova. Stranke ljevice najavljuju da će javno predstaviti svoje predsjedničke kandidate ili nezavisne kandidate koje bi podržali. Spominje se više imena, među njima i Mitje Gasparija, kome je sadašnja vlada uprkos insistiranju Drnovšeka odbila da produži mandat guvernera Centralne banke, iako mu je ranije pripisivala zasluge za uvođenje evra.
Da je zainteresovan za kandidovanje na predsjedničkim izborima potvrdio je i Ivo Vajgel, nekadašnji ministar spoljnih poslova i sadašnji savjetnik u Drnovšekovoj kancelariji, kojega bi bila spremna da podrži jedna od stranaka nastalih razlazom nekada jakih Drnovšekovih liberalnih demokrata.