BEOGRAD - Dvije godine nakon što je Slobodan Milošević umro u haškom zatvoru tokom suđenja za ratne zločine i genocid, njegove pristaše u Srbiji mogle bi pobijediti na parlamentarnim izborima 11. maja i na taj način preuzeti vlast te tako dramatično pogoršati odnose sa Zapadom.
Bijes zbog zapadne podrške nezavisnosti Kosova natjerao je mnoge od 6,7 miliona glasača da daju podršku ultranacionalističkoj Srpskoj radikalnoj stranci koja je prije nekoliko godina bila u koaliciji i vladala sa Miloševićevom strankom. Predizborna istraživanja ukazuju na to da radikali imaju prednost od 100.000 glasova u odnosnu na konkurenciju, koaliciju čije su prozapadnjačke težnje objedinjene pod nazivom "Za evropsku Srbiju".
Srpski predsjednik Boris Tadić, lider proevropske koalicije, ocijenio je kako je pred Srbijom težak izbor, povratak u izolaciju i nestabilnost ili zbližavanje s Evropskom unijom i privredni oporavak zemlje.
Pobjeda nacionalista značila bi i nesaradnju Srbije u pogledu hapšenja preostalih optuženih za ratne zločine: Stojana Župljanina, Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Gorana Hadžića. Tadić je na predsjedničkim izborima tijesno pobijedio radikala Tomislava Nikolića, ali je Kosovo, kojeg mnogi Srbi iz provincije smatraju kolijevkom srpstva, nakon toga proglasilo nezavisnost te je ubrzo dobilo priznanje nezavisnosti iz Vašingtona i američkih ključnih saveznika u Evropi, dok je Moskva, s druge strane, poduprla Srbiju i njene stavove o cjelokupnosti teritorija. Nadajući se da će pomoći Tadićevim pokušajima smirivanja nezadovoljstva oko problema Kosova, EU je prošle sedmice sa Srbijom potpisala Sporazum o pridruživanju i stabilizaciji. Međutim, predsjednička uloga Tadiću daje neznatne ovlasti u pogledu blokiranja poteza budućeg premijera i vladajuće stranke koje će na površinu isplivati nakon nedjeljnih izbora. Radikali, pak, kapitalizuju svoju političku retoriku izgrađenu na ranjenom nacionalnom ponosu i razočarenju sa činjenicom da je u Srbiji 30 odsto ljudi nezaposleno u vrijeme dok rastu cijene i korupcija u zemlji. Vođa radikala Nikolić izjavljuje da marionete iz Tadićeve stranke "broje svoje posljednje dane na vlasti". Na jednom je skupu rekao kako "Srbija više neće biti ponižena" te dodao kako će radikali "okrenuti ovu zemlju prema pravim prijateljima".
Međunarodna krizna grupa predviđa da bi pobjeda nacionalista u Srbiji podstakla određenu količinu nasilja na Kosovu kao i potpomogla tenzije bosanskih Srba za konačnim otcjepljenjem iz sadašnjih granica BiH.
Predviđa se da će radikali, čak i ako osvoje većinu parlamentarnih mandata, ipak biti primorani na koaliciju s aktualnim premijerom na odlasku, Vojislavom Koštunicom. On je u međunarodnim okvirima postao poznat kao čovjek koji je postao predsjednik tokom demokratskog rasta Srbije, a nakon okončanja Miloševićeve vladavine, ali je posljednjih godina postao vatreni kritičar Zapada. Njegova retorika protiv kosovske nezavisnosti prihvaćena je kao najodgovornija za uništavanje američke ambasade u Beogradu i napade na ostale "Zapadne ciljeve". On tvrdi da sporazum s EU predstavlja prevaru kojoj je cilj srpsko pristajanje na kosovsku nezavisnost.
Vuk Drašković, nekadašnji ministar spoljnih poslova i vatreni Miloševićev oponent, je zabrinut mogućnošću da nova radikalna vlast "izgradi Berlinski zid" između Srbije i EU. "Bila bi prava noćna mora da se probudim 12. maja i da tada vidim kako su se oni protiv kojih sam se borio 20 godina, vratili na vlast", zaključio je Drašković.