Prva operativna naoružana bespilotna letelica koja će ući u naoružanje srpskog RV i PVO biće CH-92A proizvedena u Kini, izjavio je v.d. pomoćnika ministra odbrane Srbije za materijalne resurse dr. Nenad Miloradović na vazduhoplovnom sajmu u Dubaiju.
Miloradović je za Tango Six potvrdio da je cilj kupovine CH-92A zapravo komplementarna upotreba sa domaće razvijenom (ali još nezavršenom) bespilotnom letelicom Pegaz i još bitnije, transfer tehnologije koji bi pomogao da Pegaz napreduje od svoje početne uloge izviđača (po prvobitnim TTZ) do borbenih sposobnosti.
Pomoćnik ministra nije precizirao broj letjelica koje će biti nabavljene, upotrebio je termin "set. CH-92A je, po njegovim riječima, slična Pegazu, ima 20% veću nosivost ubojnih i elektro-optičkih sredstava. Naglasio je da će avionika biti istovetna na obje letjelice, da će obuka za njihove operatere takođe biti jedinstvena.
Pegaz će tako dobiti kinesku, poluaktivno laserski vođenu, raketu vazduh-zemlja FT-8D koju smo mogli da vidimo na posljednjem Partneru.
Miloradović je istakao da cilj nabavke borbenih bespilotnih letjelica nikad nije bio da se kupi samo sredstvo već je želja ministarstva odbrane bila da se kupovinom izvrši transfer tehnologije ali i uzvrati prodajom naših ubojnih sredstava u klasi pasivno vođenih raketa.
Iz ove izjave može se zaključiti da je će Pegaz najvjerovatnije dobiti kineski elektro-optički sistem sa obilježivačem cilja, rakete FT-8D a da će kasnije najverovatnije biti integrisana naša ubojna sredstva koja će koristiti tehnologije sa raketa ALAS i VRVZ.
Miloradović nije imao komentar na informacije o nabavi kineske borbene bespilotne letjelice Wing Loong, koja je bila izložena na sajmu u Dubaiju.
Od Pegaza do Pegaza i CH-92A
Razvoj bespilotne letelice Pegaz je na osnovu Taktičko-tehničkih zahteva Ministarstva odbrane Srbije započeo u Vojnotehničkom institutu marta 2010. godine a letjelica je u prvo vrijeme nosila oznaku Pegaz 011. U izradi prototipa koja je započela oktobra 2010. učestvovala je i firma "BB composite" iz Batajnice koja se bavi proizvodnjom kompozitnih letjelica i komponenata.
Pegaz 011 je svoje prvo javno prikazivanje imao krajem juna 2011. godine na izložbi naoružanja i vojne opreme "Partner-2011", prvi let je izveden 4. oktobra iste godine a prvobitno je planirano da uđe u naoružanje već 2014. godine. Na sljedećoj izložbi "Partner-2013" iz VTI su najavljivali da će razvoj letjelice biti okončan 2015. godine a u međuvremenu je 2014. započeo razvoj simulatora letenja koji se nalazi u sklopu zemaljske stanice.
Na "Partneru-2015" je prvi put prikazana i zemaljska stanica sistema, tada se saznalo da je projekat i dalje u razvoju i dobili informaciju da je, jednom kada osnovna varijanta dovoljno "sazri’" u operativnoj upotrebi, u planu i naoružana verzija Pegaza.
Usljed špekulacija da se u međuvremenu odustalo od ove letjelice, definitivnu potvrdu da projekat nije obustavljen dao nam je juna 2017. godine tadašnji načelnik Uprave za odbrambene tehnologije Ministarstva odbrane general-major prof. dr. Bojan Zrnić koji je rekao da je u tom trenutku Pegaz samo izgubio prioritet jer isti sektor VTI treba konačno da završi razvoj bespilotne letjelice Vrabac.
Nakon pokazne vežbe koja je održana 29. jula 2018. godine na poligonu Tehničko-opitnog centra za naoružanje i vojnu opremu u Nikincima, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je, između ostalog, da Srbija razgovara sa nekoliko zemalja o nabavci naoružanih bespilotnih letjelica, pri tom naglasivši da po tom pitanju "naša pamet nije dovoljno daleko odmakla". Ipak on je na na istom događaju rekao da i dalje postoji želja da Srbija sama proizvodi BPL Vrabac i Pegaz.
Da će se borbene bespilotne letjelice nabaviti u Kini, predsjednik Srbije je nagovijestio već 14. avgusta 2018. godine prilikom posjete Vojnotehničkom institutu a potvrda da su kineske letjelice već kupljene dobijene su za vrijeme vježbe "Vek pobednika" 10. novembra iste godine kada je Vučić izjavio da su u pitanju "letjelice težine 750 kilograma, mogu letjeti na 5 kilometara visine, u pitanju su 2 baterije po 3 letjelice ukupne vrijednosti 30 miliona dolara". On je potom rekao i da će nakon nabavke ovih letjelica doći do uzimanja tehnologije sa njih i implementiranje na domaću bespilotnu letjelicu Pegaz.
Posljednje informacije o ovoj nabavci takođe su stigle od predsjednika Srbije koji je nakon pokazno-taktičke vežbe "Povratak-2019" septembra ove godine izjavio da se nabavljaju tri baterije sa 6 ili 9 bespilotnih letjelica koje se na različite načine, između ostalog i sa automobila u pokretu, mogu podizati u vazduh, da će letjelice biti naoružane i sa značajnom "razornom moći". One će, kako je tada rekao Vučić u roku od 6 mjeseci biti na teritoriji Srbije kao i da je to samo početak saradnje sa Kinom.
Ministarstvo odbrane Srbije prenijelo je 22. oktobra ove godine vijest da se ministar odbrane Aleksandar Vulin sastao u Pekingu sa članovima tima Vojnotehničkog instituta Ministarstva odbrane i Ratnog vazduhoplovstva Vojske Srbije koji borave u Narodnoj Republici Kini gdje sa kineskim partnerima zajedno rade na projektu naoružanih bespilotnih letjelica. Kako je navedeno, to je prva faza transfera tehnologija za razvoj i proizvodnju bespilotnih letjelica koja takođe obuhvata reprojektovanje bespilotne letjelice Pegaz kako bi mogla da prihvati dodatnu opremu, avioniku, opto-elektronske sisteme i instalaciju naoružanja radi postizanja zadatih taktičko-tehničkih zahtjeva za prvu srpsku borbenu bespilotnu letjelicu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.