Lider Demokratske stranke Boris Tadić proglasio je ubjedljivu pobjedu liste za evropsku Srbiju na prijevremenim parlamentarnim izborima, naglasivši da su građani na izborima potvrdili evropski put Srbije.
Lista za evropsku Srbiju Boris Tadić osvojila je na prijevremenim parlamentarnim izborima u Srbiji 38,7 odsto glasova ili 103 mandata u Skupštini Srbije, podaci su Centra za slobodne izbore i demokratiju.
SRS je osvojila 29,1 odsto glasova ili 77 mandata, koalicija DSS-DS 11,3 odsto ili 30 mandata, SPS-PUPS-JS 7,9 odsto glasova ili 20 mandata, i LDP 5,2 odsto glasova ili 69 mandata.
Dobar odziv građana
Više od 42 odsto birača u Srbiji juče je do 17 časova izašlo na parlamentarne i lokalne izbore, za koje se vjeruje da bi mogli odrediti budućnost zemlje zbog političkih razlika u vezi s Evropskom unijom i Kosovom.
Prema podacima CeSID-a, ovaj rezultat može se smatrati lošom izlaznošću. Oko 17 časova očekivalo se da bi o tome ko će voditi Srbiju moglo odlučiti oko 3,5 miliona do četiri miliona glasača.
Oni su birali 250 poslanika za sastav novog državnog parlamenta, 120 poslanika u Skupštinu Vojvodine, kao i odbornike u 24 skupštine gradova i 150 skupština opština.
Boris Tadić, predsjednik Srbije i lider Demokratske stranke, izrazio je očekivanje da će se građani na izborima ponovo opredijeliti za evropski put i zaštitu vlastitog integriteta.
"Verujem da su ta dva cilja organski i funkcionalno povezana jedan sa drugim i zbog toga sam apsolutno ubeđen da će građani glasati za ostvarenje oba cilja, a ne za prevagu jednog", rekao je Tadić.
Govoreći o dogovorima u vezi s formiranjem Vlade Srbije, Tadić je kazao da su dobrodošle sve stranke koje prihvataju principe liste "Za evropsku Srbiju", a ti principi su evropske integracije, Kosovo, saradnja s Haškim tribunalom, borba protiv korupcije i snaženje ekonomije. On je, međutim, kazao da bi mjesto premijera trebalo da dobije lista "Za evropsku Srbiju" i dodao da to ne mora da bude stranačka ličnost.
"Uvek sam spreman da napravim svaki dogovor koji otvara novu mogućnost i prostor za razvoj zemlje", kazao je Tadić.
Vojislav Koštunica, predsjednik Vlade Srbije i predsjednik DSS-a, istakao je da je važno da se brzo poslije izbora obrazuje nova vlada i omogući politika očuvanja državne cjelovitosti.
"Smatram da je veoma važno da se posle izbora vrlo brzo obrazuje nova vlada kako bi se omogućila politika očuvanja državne celovitosti Srbije i sveukupan stabilan napredak Srbije", rekao je Koštunica.
Tomislav Nikolić, zamjenik predsjednika Srpske radikalne stranke, izrazio je nadu da će u toku naredne nedjelje biti formirana vlada radikala i Demokratske stranke Srbije i da će nakon toga Srbija izaći brzo iz političkih turbulencija. Nikolić je rekao da očekuje da će vlada biti brzo formirana i da će radikali i DSS "konačno formirati jednu dobru vladu".
Čedomir Jovanović, predsjednik LDP-a, izrazio je želju da se postigne dogovor prije svega sa DS-om.
"Sa drugim strankama nemamo šta da razgovaramo, zato što je jasno da su njihove politike potpuno suprotne našoj", rekao je Jovanović i naglasio da evropska politika mora biti "beskompromisna", navodeći da prije svega misli na promjenu politike prema Kosovu i na završetak saradnje s Haškim tribunalom.
Velimir Ilć, predsjednik Nove Srbije i ministar za infrastrukturu, izjavio je da očekuje da će poslije izbora vlada biti brzo "napravljena".
"Neka pobedi koga narod izabere. Bilo bi mi drago da se nova vlada brzo napravi", rekao je Ilić i dodao da očekuje da nova vlada traje pun mandat i da naredni parlamentarni izbori budu održani za četiri godine.
Prema izvješajima sa terena, izbori, koji se ocjenjuju presudnim, protekli su uglavnom mirno, osim manjih izolovanih incidenata. Tako su u Nišu Branislava Jovanovića, lokalnog funkcionera G17 plus, vrijeđali na biračkom mjestu, dok su njegovu suprugu, prema njegovom svjedočenju, "stezali za vrat". Mirno je bilo i na Kosovu, gdje su izbori ipak održani, uprkos protivljenju kosovskih organa i UNIMK-a.
Osim manjeg incidenta na biralištu u selu Banje, gdje je došlo do tuče između birača i članova biračkog odbora, bezbjednosno stanje na Kosovu bilo je stabilno. Policija je privela jednu osobu koja je učestvovala u incidentu, dok je druga završila u bolnici s lakšim povredama.
Za zvaničnike UNMIK-a, lokalni izbori na Kosovu nisu važeći, dok parlamentarni izbori nisu problematični. Prema riječima Aleksandra Ivanka, portparola UNMIK-a, održavanje lokalnih izbora predstavlja kršenje Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN-a.
"Lokalni izbori su nelegalni i neće biti validni, jer na osnovu Rezolucije 1244 samo Misija UN na Kosovu može da organizuje lokalne izbore. Naš stav smo vrlo jasno prenijeli srpskoj vladi, ali oni su ipak organizovali izbore i time prekršili Rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN, za koju kažu da podržavaju", naglasio je Ivanko.
Što se parlamentarnih izbora tiče, za predstavnike UNMIK-a njihovo održavanje nije bilo problematično.
"Parlamentarne izbori nećemo podržati, a ni spriječiti", rekao je Ivanko.
Timovi Međunarodne posmatračke misije Savjeta Evrope, koji su nadgledali izbore, nisu uočili veće nepravilnosti. Zamjerili su tek što su neki birači dolazili na birališta sa članovima porodica, što, kažu, nije u skladu sa standardima Savjeta Evrope.
Svjetski mediji: Najvažniji izbori od Miloševićevog pada
Građani Srbije glasaju na izborima presudnim za evropsku budućnost zemlje, čiji je ishod krajnje neizvjestan, ocjenjuju svjetske agencije.
Izbori će, kako ocjenjuje agencija Rojters, pokazati da li će privlačnost članstva u Evropskoj uniji prevagnuti nad bijesom zbog podrške Zapada secesiji Kosova.
Zemlja je podijeljena i dva glavna rivala - nacionalistička Srpska radikalna stranka i prozapadna Demokratska stranka - moraće da se, kako ocjenjuje Rojters, udvaraju manjim strankama kako bi formirale vladu. Zapad je jasno ukazao da se nada pobjedi demokrata.
S obzirom da nijedna od te dvije velike stranke vjerovatno neće imati apsolutnu pobjedu, odlazeći premijer Vojislav Koštunica će vjerovatno imati odlučujuću odluku, dodaje Rojters.
Agencija Frans pres piše da izbori predstavljaju neku vrstu referenduma o daljoj integraciji zemlje u EU. Ovi izbori se, dodaje AFP, smatraju najvažnijim za budućnost zemlje od pada režima Slobodana Miloševića. Agencija AFP podsjeća da su izbori raspisani kako bi se riješila politička kriza koja traje od marta zbog dubokih podjela između proevropejaca i nacionalista po pitanju odnosa sa EU poslije proglašenja nezavisnosti Kosova 17. februara.
Prema analitičarima, izbori bi mogli da proizvedu savez ultranacionalista koji su profitirali od ogorčenosti Srba prema SAD i EU zbog podrške novoj kosovskoj državi, piše AFP. Ishod izbora je, ocjenjuje AFP, krajnje neizvjestan. Ni proevropska opcija niti ultranacionalisti neće moći da osvoje apsolutnu većinu pa će formiranje nove vlade potrajati.
Prema analitičarima, kako navodi AFP, male stranke poput Socijalističke partije Srbije ili Liberalno demokratske partije, jedine stranke koja priznaje nezavisnost Kosova, mogle bi da imaju odlučujuću odluku.
Agencija Asošijeted pres takođe ocjenjuje da se na izborima odlučuje o budućnosti Srbije i da je malo vjerovatno da radikali ili Tadićeve demokrate osvoje dovoljno glasova da upravljaju sami. Odlučujuću ulogu će, prema ocjeni AP, imati blok nacionalističkog premijera Koštunice i Miloševićevi socijalisti. I jedni i drugi, kako se očekuje, pomoći će formiranje vlade sa antizapadnim i proruskim stavom, dodaje AP.
Ostaje nejasno koja će tačno kombinacija stranaka udružiti snage i formirati vladu, ali koalicija Koštunica - Nikolić djeluje vjerovatno, sa Koštunicom kao premijerom, zaključuje AP.
Glasali i u Sarajevu i Banjaluci
Građani Srbije juče su birali i u Ambasadi Srbije u Sarajevu i Konzulatu u Banjaluci. Do 18 časova, u Konzulatu je glasalo 64,28 odsto od 518 registrovanih birača.
Novosađanin Boško Stoisavljević (60) građansku dužnost ispunio je u Konzulatu. Želi, kaže, da se na biralištima pojavi što veći broj ljudi, jer su, smatra, u pitanju velike stvari.
"U pitanju su velike promjene i ja sam za njih u potpunosti", rekao je Stoisavljević.
Đorđe Vicanović (36) iz Valjeva, koji je glasao u Konzulatu, izrazio je želju da će jučerašnji izbori i njegov glas doprinijeti da Srbija, prije svega, živi bolje nego što je to danas slučaj.
"Očekujem da će biti nešto bolje, jer ovakvo stanje je neizdrživo", rekao je Vicanović.
Istekla lična karta najstarijoj Srpkinji
Kosara Momirović, jedna od najstarijih Srpkinja, iz sela Buljane, u opštini Paraćin, juče nije mogla da glasa, jer se njeno ime ne nalazi u biračkom spisku zbog nevažećih ličnih dokumenata.
Ona je marta ove godine napunila 108 godina, a od dokumenata ima ličnu kartu koja je izdata sedamdesetih godina dvadesetog vijeka.
Pored nevažeće lične karte, ona nema ni prijavljeno prebivalište u SUP-u Paraćin, tako da po zakonu njeno ime nije moglo biti upisano u birački spisak.
Momirovićeva je rođena 1900. godine u selu Izvor, u opštini Paraćin, i ima dvije kćerke, od kojih je jedna umrla, a druga danas ima 88 godina.