BEOGRAD– Država je dopustila da bogatstvo mog djede Tita bude pokradeno, ali mi ne odustajemo od namjere da ga vratimo, kaže Josip Broz Joška, unuk On je jedan od petoro nasljednika imovine doživotnog predsjednika SFRJ.
Na dva spiska, na koliko je popisana imovina koju mogu dijeliti, nema većine stvari koje su zabilježene na spisku koji je otkriven u arhivu Državne bezbjednosti, a gdje su detaljno popisani svi predmeti iz Brozovih rezidencija.
Nasljednici smatraju da im upravo to, a riječ je o basnoslovno vrijednom nakitu i satovima, slikama, skulpturama, luksuznim limuzinama, namještaju, pripada, i tvrde da su najvredniji komadi već pokradeni i raskrčmljeni.
"Dobio sam podatak da je omiljeni sat mog djede „patek filip“ nedavno prodat na aukciji u Švajcarskoj, kao najskuplji na svijetu", tvrdi Joška Broz, lider novoosnovane Komunističke partije.
Stručnjaci, poznavaoci onog što se popularno naziva „Titovim nasljeđem“ kažu da pitanje te imovine nije tako jednostavno kako ga predstavljaju nasljednici i njihovi advokati.
Jer je od automobila do oružja dosta toga je još prije njegove smrti bilo registrovano na državne institucije, a umjetnine iz rezidencija poslije smrti popisane i smještene u muzeje i sefove.
KO PRODAJE NA AUKCIJAMA
Na aukcijama se povremeno, ipak, pojavljuju Titove lične stvari, koje bi mogle da se smatraju predmetom nasljeđa. Jedan od njegovih omiljenih časovnika, raritetni „patek filip“ prodat je 2001. u čuvenoj aukcijskoj kući „Filips“, u Ženevi za sumu od 3.083.500 švajcarskih franaka. Sat je, po tvrdnjama aukcijske kuće, mogao da ponudi eventualni nasljednik, uz dokaz o odgovarajućem nasljeđu i odobrenje muzealnih autoriteta ili Ministarstva kulture, u skladu s internacionalnim propisima. Slično se desilo i prošle godine u Beogradu, kad je na aukciji anonimnom kolekcionaru prodat još jedan iz velike kolekcije Titovih pozlaćenih „patek filip“ ručnih časovnika za sumu od 7.600 evra.
"Ti predmeti se formalno zovu „Brozova zbirka“, jer su stajali u njegovim rezidencijama, a ne zato što su bili u njegovom vlasništvu. Tito i Jovanka uopšte nisu marili za umjetnost. Riječ je o poklonima koje je Broz dobijao kao državnik, pa su i evidentirani kao društvena svojina", kaže istoričar umjetnosti dr Nikola Kusovac, nekadašnji kustos Narodnog muzeja.
"Odmah poslije Titove smrti Savezni sekretarijat za unutrašnje poslove oformio je komisiju koja je popisala sve što se nalazilo u rezidencijama i odredila obezbjeđenje. U centru pažnje Državne bezbjednosti bio je Titov arhiv, jer je smatrano da objavljivanje tih dokumenata može da šteti državi, a još tada postojao je „Muzej 25. maj“, kome je pripala većina dragocjenih predmeta koje je Tito dobio na poklon kao državnik", priča za „Novosti“ stari pripadnik jugoslovenske DB.
Kustosi Muzeja istorije Jugoslavije koji je naslijedio „Muzej 25. maj“, „Memorijalni centar Josip Broz Tito“, „Muzej naroda i narodnosti Jugoslavije“ koji su čuvali blago Titovih rezidencija, začuđeni su tvrdnjama nasljednika i advokata da su nestale dragocjenosti poput tibetanske mandale, Staljinove sablje, kamena sa Mjeseca i automobili, kada su ih hiljade ljudi nedavno vidjele na izložbama u Muzeju istorije Jugoslavije.
"Naš muzej čuva desetine hiljada predmeta i ne mogu se prikazati svi istovremeno, ali na izložbi koju smo organizovali prikazani su baš oni „najpopularniji“ koji se najčešće pominju u javnosti, često kao nestali", kaže kustos Mirjana Slavković.
Dio automobila kojima se vozio Tito bio je registrovan i na državne institucije kao, recimo, na Savezno izvršno veće, a ta vozila su još za njegovog života otpisivana i prodavana na aukcijama. Jedan od Brozovih kadilaka tako je još 1971. kupio za ogromnu sumu legendarni rok muzičar Dado Topić, ali, po njegovim riječima, uslijedio je pravi pakao kad je pokušao da ga registruje. Naime, Titova limuzina nije imala papire, Topiću je rečeno da dokumenata o porijeklu nema zato što ga je maršal dobio na poklon. Omiljeni Jovankin „mercedes“ je poslije slične aukcije završio u Pančevu, gdje je još dugo služio kao omiljeni automobil za prevoz mladenaca.
Čuveni „kadilak“ sa Briona, koji Titova udovica potražuje, tek nedavno je restauriran i iznajmljuje se turistima za vožnju po rezidencijalnom ostrvu po cijeni od 1.000 evra dnevno.
Manji dio ergele luksuznih automobila kojima se vozio Broz, a potražuju ih nasljednici, ostao je u Srbiji, a najvredniji su u Sloveniji, u Muzeju tehnike u Bistri.
"Titovi automobili bili su svojina vojske, odnosno gardijske brigade koja ga je čuvala. Samo dio Titovog voznog parka nalazi se u Beogradu i te limuzine, među kojima su „rols-rojs fantom 5, „mercedes 600 pulman“, zaštićene su kao pokretno kulturno dobro i čuva ih Vojni muzej. Najvredniji primjerci još 1986. su pozajmljeni slovenačkom Muzeju tehnike pod uslovom da ih vrate za pet godina, o čemu postoji sačuvan ugovor, ali do danas oni nisu vraćeni", kaže stručnjak za ovu oblast Bratislav Petković, direktor beogradskog Muzeja automobila.
U toj kolekciji su „zisevi“ koje su Titu poklanjali Staljin i Hruščov, Pavelićev „mercedes“, „horf glezerov“ koji je pripadao knezu Pavlu Karađorđeviću.