LJUBLJANA - Prva slovenačka trgovina za siromašne skratila je radno vrijeme na četiri sata dnevno i to samo dvije sedmice nakon otvaranja, jer se susreće s problemima u snabdijevanju artiklima po sniženoj cijeni.
"Situacija je slična kao i kod Crvenog krsta - nedostaje nam svega, a nema smisla držati trgovinu otvorenom ako nema tražene robe", izjavio je osnivač SOS-zadruge Alan Jurkovič. On je pokretač nastojanja da se preko socijalne mreže SOS-zadruge u ovoj godini, koju će obilježiti ekonomska i socijalna kriza, otvori desetak "trgovina za siromašne" u kojima bi se osnovni životni artikli mogli kupiti po cijenama i do 70 odsto nižim nego u redovnoj prodaji.
Sredinom mjeseca prva takav trgovina otvorena je u ljubljanskom naselju Šiška, ali se već susreće s problemom snabdijevanja, jer nema dovoljno donatora koji bi robu davali besplatno ili je nudili po nižim cijenama, kako se očekivalo.
Zato je trgovina sada otvorena samo od 10 do 14 sati radnim danima, a ne radi subotom, kako se planiralo na početku.
Do sada je izdato oko 600 kartica SOS-zadruge na osnovi koje siromašna domaćinstva sa ukupno oko 2.000 članova iz Ljubljane i okoline mogu kupovati jeftinije artikle. Ali, jeftinijih prehrambenih artikala nestane već nakon dva-tri sata od otvaranja, dok na policama u trgovini ostanu samo gelovi za tuširanje, paste za zube i slične higijenske potrepštine.
"Stranke ipak ne negoduju, kupe ono što imamo", kazao je Jurkovič. On tvrdi da su problemi u snabdijevanju jeftinijom robom posljedica ekonomske krize, ali i pogrešnih predodžaba da humanitarni lanac trgovina koji namjerava pokrenuti ima profitnu logiku. "Većina potencijalnih dobavljača smatra da smo mi profitna organizacija i zato su rezervisani u vezi sa saradnjom. Na sudu smo registrovani kao neprofitno udruženje i sada ih u to pokušavamo uvjeriti posebnim dopisom", rekao je Jurkovič.
Trgovine za siromašne trebalo bi da pomognu porodicama s ispotprosječnim primanjima koje se ne mogu normalno snabdijevati zbog visokih troškova. Uz marginalne grupe, te nezaposlene čiji će broj po službenim prognozama u Sloveniji ove godine narasti na više od 100.000, kao potencijalni klijenti vide se penzioneri s niskim penzijama, te zaposleni na minimalcu.