ZAGREB - Tužilac na suđenju generalima Rahimu Ademiju i Mirku Norcu zatražio je juče u završnoj riječi da dvojicu oficira zagrebački Županijski sud proglasi krivima za zločine u Medačkom džepu, gdje su stradali srpski ratni zarobljenici, civili i njihova imovina.
U Medačkom džepu su se od 9. do 17. septembra 1993. dogodila ubistva 23 srpska civila i pet zarobljenika, mučenja, namjerna razaranja 300 građevinskih objekata, trovanje bunara, ubijanje stoke i pljačkanje vrijedne civilne imovine, ustvrdio je je tužilac Antun Kvakan, tražeći da dvojica generala budu osuđena uzimajući u obzir "sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti".
U višečasovnoj završnoj riječi Kvakan je ponovio da su Ademi i Norac krivi po komandnoj odgovornosti jer su bili dužni spriječiti ponašanje vojnika koje je bilo suprotno ženevskim konvencijama, odnosno ratnim pravima i običajima. Kazao je da se ne mogu prihvatiti tvrdnje da nisu znali šta se na terenu događa, kao ni one u kojima u potpunosti odbacuju komandnu odgovornost. Tužilaštvo je ostalo kod tvrdnje da se Ademi, iako formalno zamjenik komandanta, ponašao kao komandant koji je od početka akcije do predaje zauzetih područja UNPROFOR-u donio i potpisao 83 naredbe.
Kvakan je rekao da je stoga nemoguće prihvatiti tezu Ademijeve odbrane da nije bio odgovoran ili da je operacijom komandovao tadašnji načelnik Glavnog štaba Janko Bobetko preko admirala Davora Domazeta Loše.
"Ako je i točno da je Bobetko sve isplanirao logično je da je poslao i ljude da kontroliraju kako se akcija provodi", smatra tužilac.
Odbacio je i Norčeve tvrdnje da Sektor 1 nikada nije zaživio, pa da mu zbog toga nije ni mogao biti na čelu. O osnivanju i djelovanju tog izdvojenog komandnog područja svjedoče iskazi svjedoka, naređenja i dnevnički zapisi, a iz svega proizlazi da je pod njegovim zapovjedništvom bila i specijalna policija, kazao je Kvakan.
Iako su mnogi pripadnici HV-a svjedočili da su optuženi oficiri insistirali na poštivanju međunarodnih konvencija, tužilaštvo je uvjereno da je izostala stvarna kontrola na terenu te da su Ademi i Norac sve prepustili nižem komandnom kadru, odnosno samovolji. "Neki hrvatski vojnici u akciju su išli iz vlastitih interesa, a neki radi pljačke. Mnogi su se poveli i osvetom", rekao je Kvakan, ističući da je trebalo da optuženi riješe pitanje vojne policije prije nego što su prihvatili da krenu u akciju.
Najveći propust im je bio što nisu obezbijedili dovoljan broj vojne policije, uprkos saznanjima da je "potencijal bezakonja" na terenu bio izuzetno velik, ustvrdio je tužilac.