LJUBLJANA - Građani Slovenije od sutra izlaze na birališta gdje će odlučivati o tome da li će odbaciti ili podržati zakon o asistiranoj smrti, koji je donijet u julu.
Rano glasanje počinje sutra, dok će glavni dan referenduma, koji su inicirale konzervativne grupe i podržali opozicija, crkva i brojni medicinski stručnjaci, biti nedjelja, prenosi STA.
Prema podacima Državne izborne komisije (DVK), u sprovođenje glasanja biće uključeno više od 19.000 ljudi na 2.971 redovnom glasačkom mjestu, 88 specijalnih "omnia" mjesta za glasanje van matične opštine i 29 diplomatskih predstavništava u inostranstvu.
Glasači će odgovoriti na pitanje: "Da li ste za uvođenje zakona o asistiranoj smrti, koji je Državni zbor usvojio na zasjedanju 24. jula 2025?"
Zakon o asistiranom umiranju omogućava pravo na potpomognutu smrt terminalno bolesnim odraslim osobama koje trpe nepodnošljiv bol.
Zakon je donijet nakon što je 55 odsto glasača na konsultativnom referendumu 2024. godine glasalo "za" princip asistirane smrti.
Pravo se može koristiti ukoliko su iscrpljene sve mogućnosti liječenja ili ne postoje razumna očekivanja da pacijent ozdravi.
Međutim, zakon se neće primjenjivati na one čija je patnja posljedica mentalne bolesti, niti na osobe mlađe od 18 godina.
Ako je zahtjev pacijenta za asistiranu smrt odobren, dobiće supstancu kojom će sam okončati život.
Inicijativa za ovogodišnji referendum podstekla je od grupe koju vodi konzervativni aktivista Aleš Primc.
Grupa je prikupila više od 46.000 potpisa u prilog inicijativi, tvrdeći da je zakon nehuman i da krši Ustav, koji navodi da je ljudski život nepovrediv.
Stavove ove grupe podržavaju opozicione partije, crkva, kao i predstavnici medicinskih organizacija i ljekari, koji smatraju da zakon nosi rizike i da bi prvo trebalo regulisati palijativnu njegu.
Takođe procjenjuju da većina ljekara ne bi željela da učestvuje u primjeni zakona.
S druge strane, koalicione partije i neke nevladine organizacije podržavaju zakon, tvrdeći da on omogućava pravo da se odlučuje o sopstvenom životu i dostojanstvenoj smrti.
Oni kritikuju zagovornike referenduma da su obmanjivali javnost tokom kampanje prikupljanja potpisa, ističući da su glasači već odlučili o asistiranoj smrti na prošlogodišnjem referendumu.
Oni, takođe, tvrde da zakon ni na koji način ne isključuje palijativnu njegu, jer oba pristupa imaju cilj da ublaže patnju terminalno bolesnih.
Zakon će biti odbijen ukoliko bude postignut kvorum za odbacivanje.
To znači da većina glasača koji su dali važeći glas mora da glasa protiv, pod uslovom da najmanje 20 odsto svih birača glasa protiv.
Kvorum zavisi od tačnog broja birača na dan referenduma.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, trenutno ima 1.696.025 birača, što znači da je kvorum za odbacivanje 339.205 glasova.
Prvi djelimični rezultati očekuju se uskoro nakon zatvaranja glasačkih mjesta u 19.00 časova u nedjelju, dok će zvanični rezultat biti potvrđen tek nakon 4. decembra, kada se potvrdi konačan broj birača kako bi se utvrdilo da li je kvorum za odbacivanje postignut, prenosi Tanjug.