ZAGREB - Hrvatska ljekarnička komora (HLJK) pozvala je apoteke da prestanu koristiti uređaje za takozvanu procjenu vitaminsko-mineralnog statusa, upozoravajući da takva mjerenja nemaju naučnu podlogu, mogu dovesti građane u zabludu i podstaći kupovinu dodataka ishrani bez opravdane zdravstvene potrebe.
Riječ je o takozvanim kvantnim ili biorezonantnim analizatorima, za koje proizvođači tvrde da na osnovu elektromagnetnih signala tijela mogu procijeniti nivo vitamina i minerala, kao i stanje pojedinih organa. Tokom mjerenja osoba u ruci drži metalni senzor, navodi Jutarnji.
Komora smatra da takvim uređajima nije mjesto u apotekama. Na njihovu nepouzdanost upozorava i Stručno društvo apoteka Udruženja poslodavaca u zdravstvu Hrvatske (UPUZ-HR), koje je u odgovoru Hini naglasilo da se rezultati tih mjerenja ne smiju smatrati dijagnostičkim nalazima niti mogu zamijeniti standardne laboratorijske pretrage.
Zašto Komora traži da apoteke prekinu ovu praksu?
Komora posebno problematičnim smatra preporučivanje i prodaju dodataka ishrani na osnovu rezultata takvih uređaja. Ocjenjuje da je riječ o trgovačkoj praksi, a ne o farmaceutskoj zdravstvenoj zaštiti.
"Farmaceut je zdravstveni radnik i njegov posao je da pomogne pacijentu da donese dobru odluku o svom zdravlju, a ne da mu proda što više proizvoda. Građani u apoteku dolaze jer nam vjeruju i to povjerenje moramo čuvati znanjem", istakla je predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo.
Iz Komore navode da nema pouzdanih naučnih dokaza da takozvani kvantni, biorezonantni ili "magnetno rezonantni" analizatori mogu utvrditi nivo vitamina, minerala ili drugih materija u organizmu.
Zbog toga pozivaju sve apoteke da ne sprovode takva mjerenja, ali i da ne dozvoljavaju njihovo organizovanje u svojim prostorijama.
Kako netačni rezultati mogu ugroziti zdravlje građana?
Prema upozorenju Komore, nepouzdani rezultati mogu izazvati nepotrebnu zabrinutost kod zdravih osoba.
Još ozbiljniji rizik predstavlja mogućnost da takav nalaz lažno umiri osobu koja ima stvarni zdravstveni problem. To može odgoditi njen odlazak ljekaru i odgovarajuću medicinsku procjenu.
Komora naglašava da se nutritivni status procjenjuje na osnovu anamneze, kliničkog pregleda i, kada je potrebno, laboratorijskih analiza krvi, a ne uređajima koji navodno određuju nivo vitamina dodirom ruke.
Od nadležnih tijela traži da ovu praksu jasno urede, kao i da pojačaju nadzor nad oglašavanjem i kvalitetom dodataka ishrani.
Šta o spornim uređajima kažu poslodavci u zdravstvu?
Stručno društvo apoteka UPUZ-a takođe ističe da ne postoje opšteprihvaćeni naučni dokazi da uređaji za takozvanu kvantnu analizu mogu pouzdano utvrditi vitaminsko-mineralni status organizma.
"Ako naučna utemeljenost i pouzdanost određene metode nije potvrđena, ona se ne bi smjela predstavljati kao pokazatelj zdravstvenog stanja građana", poručuju iz UPUZ-a.
Udruženje podržava stavove Komore o primjeni naučno utemeljenih postupaka. Navodi i da će, ukoliko Komora donese dodatne preporuke o ovom pitanju, o njima obavijestiti svoje članice i podržati njihovu primjenu.
Koliko apoteka organizuje takva mjerenja?
UPUZ ne raspolaže zvaničnim podacima o broju hrvatskih apoteka koje organizuju ovakva mjerenja, a ne postoji ni jedinstvena evidencija tih aktivnosti.
O njihovom organizovanju samostalno odlučuju pojedine apotekarske ustanove.
Iz Udruženja navode i da nemaju saznanja o tome ostvaruju li apoteke finansijsku korist od organizovanja mjerenja ili od prodaje dodataka ishrani koji se građanima nakon toga preporučuju.
Zašto dodaci ishrani nisu isto što i lijekovi?
Komora podsjeća da se dodaci ishrani u Hrvatskoj i Evropskoj uniji smatraju hranom, a ne lijekovima. Zbog toga ne prolaze postupak odobravanja kvaliteta, djelotvornosti i bezbjednosti koji je propisan za lijekove.
Upozorava i da dostupnost bez recepta ne znači da su takvi proizvodi automatski bezbjedni. Treba ih uzimati kada za to postoji opravdana potreba.
Prekomjerna upotreba, kako navode iz Komore, može izazvati neželjene posljedice, uključujući predoziranje pojedinim vitaminima i mineralima, kao i interakcije s lijekovima.
Komora naglašava i da se dodacima ishrani ne smiju pripisivati svojstva sprečavanja ili liječenja bolesti. U njihovom oglašavanju dozvoljene su samo zdravstvene tvrdnje odobrene u skladu s propisima Evropske unije.
Na šta treba paziti pri kupovini preko interneta?
Posebno upozorenje odnosi se na kupovinu dodataka ishrani putem interneta i društvenih mreža, naročito od nepoznatih prodavaca izvan Evropske unije.
Prema navodima Komore, porijeklo takvih proizvoda može biti neprovjerljivo, deklaracija ne mora odgovarati stvarnom sadržaju, a postoji i rizik od prisustva nedozvoljenih sastojaka.
Građane upozoravaju i na preporuke influensera te oglase koji dodatke ishrani predstavljaju kao jednostavno rješenje za različite zdravstvene tegobe.
Kome građani mogu prijaviti neželjene reakcije?
Komora savjetuje građanima da ne mijenjaju propisanu terapiju na osnovu savjeta s interneta.
Neželjene reakcije na dodatke ishrani u Hrvatskoj mogu se prijaviti Nacionalnom sistemu nutrivigilance pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), dok se sam proizvod može prijaviti Državnom inspektoratu.