PODGORICA Najmlađa država na svijetu Crna Gora suočava se s mogućom ustavnom krizom i to zbog toga što se njeni lideri ne mogu usaglasiti u vezi s imjenom jezika kojim govore.
Vlada, koja se nalazi na čelu nezavisne Crne Gore, želi da zvanični jezik bude crnogorski, ali većina stanovnika ove male balkanske države uvjerena je da govori srpski.
Crna Gora ima veoma jake istorijske i kulturne veze sa Srbijom, od koje se odvojila u maju, a imaju zajedničku religiju, kao i jezik, koji se razlikuje samo u dijalektu.
Srpski je i dalje zvanični jezik uprkos nastojanjima vladajuće koalicije da ga promjeni u crnogorski, slijedeći tako primjere BiH i Hrvatske.
Ipak, prema popisu stanovništva iz 2003. godine čak 60 odsto od 650.000 stanovnika se izjasnilo da govori srpski, dok se svega 21 odsto izjasnilo da govori crnogorski.
Ovo pitanje je postalo od suštinske važnosti jer Crna Gora treba novi ustav budući da je nezavisna više od šest mjeseci, a još nije dobila nacrt nvog ustava.
Prosrpski blok, najjača opoziciona grupa u crnogorskom parlamentu, insistira na tome da srpski treba da ostane zvanični jezik. U pokušaju da riješi novonastali problem, predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić predložio je da se zvanični jezik zove `južnoslovenski`, ali je prijedlog naišao na kritike kako pozicije tako i opozicije.