Vlada Crne Gore objavila je radnu verziju Temeljnog ugovora, koju su načelno uskladile radne grupe Vlade Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve, a koja će dalje ići radnim tijelima Vlade u skladu s uobičajenom procedurom.
U radnoj verziji se navodi da država garantuje Crkvi i njenim crkveno-pravnim licima vršenje javnopravnih ovlašćenja u Crnoj Gori u skladu s pravoslavnim kanonskim pravom i Ustavom SPC, a garantuje i nepovredivost prava svojine i državine nad manastirima, hramovima, zgradama i drugim nepokretnostima i prostorima u njenom vlasništvu u skladu s pravnim poretkom države, piše RTS.
Predviđeno je da će se u slučajevima premještanja, iznošenja iz države ili otuđenja dobara koja predstavljaju kulturnu baštinu države, a na kojima pravo svojine ima Crkva, primjenjenjivati odredbe zakona kojim se uređuje zaštita kulturnih dobara.
Navodi se i da Crkva ima pravo da u skladu s Ustavom SPC osniva vjerske obrazovne ustanove za srednje i visoko obrazovanje sveštenika i vjerskih službenika.
Navodi se i da su se Crna Gora, koju zastupa Vlada Crne Gore i SPC, koju zastupa Sveti arhijerejski sSinod SPC, sporazumjele da su SPC i Crna Gora, svaka u svom polju djelovanja, nezavisne i samostalne i obavezuju se da će u međusobnim odnosima u potpunosti poštovati to načelo.
Država priznaje kontinuitet pravnog subjektiviteta Crkve
Naglašava se da država Crna Gora priznaje kontinuitet pravnog subjektiviteta i u skladu sa svojim Ustavom garantuje Crkvi i njenim crkveno-pravnim licima (eparhijama, crkvenim opštinama, manastirima, zadužbinama, samostalnim ustanovama i fondovima i, prema crkvenoj namjeni, pojedinim hramovima) vršenje javnopravnih ovlašćenja u Crnoj Gori u skladu s pravoslavnim kanonskim pravom i Ustavom SPC.
"Nadležna crkvena vlast ima pravo da samostalno uređuje njenu unutrašnju organizaciju i da osniva, mijenja, ukida ili priznaje crkveno-pravna lica prema odredbama pravoslavnog kanonskog prava i Ustava SPC", navodi se u tekstu.
Kako se dodaje, nadležna crkvena vlast o tim odlukama obavještava organ državne uprave radi evidentiranja crkveno-pravnih lica u skladu sa državnim propisima, a nadležni državni organ dužan je da postupi po prijavi nadležnih crkvenih vlasti.
Država jemči Crkvi, crkveno-pravnim licima, sveštenstvu, monaštvu i vjernicima, slobodu održavanja duhovnih i administrativnih veza, saglasno pravoslavnom kanonskom pravu i Ustavu SPC i to sa svojim najvišim crkvenim tijelima, sa drugim pomjesnim pravoslavnim crkvama, kao i sa vjerskim zajednicama.
Poštujući slobodu vjeroispovijesti, država priznaje Crkvi slobodu vršenja njene apostolske jevanđelske misije, posebno u pogledu bogosluženja, ustrojstva, crkvene uprave, prosvjete i vjerske propovijedi.
Navodi se da Crkva ima isključivo i neotuđivo pravo da slobodno, u skladu s potrebama i na osnovu pravoslavnog kanonskog prava i Ustava SPC uređuje u Crnoj Gori sopstveno crkveno ustrojstvo, kao i da osniva, mijenja i ukida arhijerejska namjesništva, crkvene opštine, parohije, manastire i druge organizacione jedinice.
Sabor SPC isključivo nadležan za izbor arhijereja u Crnoj Gori
"Sveti Arhijerejski Sabor SPC je kao najviša crkvena vlast isključivo nadležan za izbor, hirotoniju i postavljenje arhijereja u eparhijama u Crnoj Gori, kao i za osnivanje, mijenjanje i ukidanje eparhija u skladu sa pravoslavnim kanonskim pravom i Ustavom SPC", navodi se u tekstu.
Bogosluženje, vjerski obredi i ostale vjerske djelatnosti se obavljaju u hramovima, drugim zgradama, na grobljima i prostorima u crkvenoj svojini, kao i na javnim mjestima, otvorenim prostorima i mjestima vezanim za značajne istorijske događaje ili ličnosti, kaže se u tekstu.
Država se obavezuje da uknjiži sve neupisane nepokretnosti
Kako se napominje, država jemči Crkvi nepovredivost prava svojine i državine nad manastirima, hramovima, zgradama i drugim nepokretnostima i prostorima u njenom vlasništvu, u skladu sa pravnim poretkom države.
"Država se obavezuje da, u skladu sa sopstvenim pravnim poretkom, izvrši uknjižbu svih neupisanih nepokretnosti u vlasništvo Mitropolije crnogorsko-primorske, Eparhije budimljansko-nikšićke, Eparhije mileševske, Eparhije zahumsko-hercegovačke i njihovih crkveno-pravnih lica kojima pripadaju", piše u tekstu.
Ukazuje se da samo zbog izuzetnih razloga i sa izričitim pristankom crkvenih vlasti ti objekti i prostori mogu biti korišćeni u druge svrhe.
U tim objektima i prostorima državni organi ne mogu preduzimati bezbjednosne mjere bez prethodnog odobrenja nadležnih crkvenih organa, "osim u slučajevima kada to nalažu razlozi hitnosti zaštite života i zdravlja ljudi".
"Prilikom održavanja bogosluženja ili vjerskih obreda na javnim mjestima i otvorenim prostorima (litije, hodočašća i slični crkveni obredi), nadležne crkvene vlasti će blagovremeno obavijestiti državne organe koji će osigurati javni red i bezbijednost ljudi i imovine", napominje se u tekstu.
Neradni dani za pravoslavne hrišćane
Kao neradni dani za pravoslavne hrišćane u Crnoj Gori predviđene su nedjelje i vjerski praznici: Badnji dan, Božić i Sabor Presvete Bogorodice, Veliki Petak, Vaskrsni ponedjeljak i prvi dan krsne slave.
Ugovorne strane su saglasne da će zaposlenima kod poslodavca omogućiti u skladu sa aktima poslodavca korišćenje odmora u toku radnog vremena na vjerske praznike: Sveti Sava, Sveti Vasilije Ostroški i Sveti Petar Cetinjski, radi učestvovanja u vjerskom obredu.
Crkva i crkveno-pravna lica imaju pravo da nasljeđuju, kupuju, posjeduju, koriste i otuđuju pokretna i nepokretna dobra, kao i da stiču i otuđuju imovinu, obavljaju privredne i druge djelatnosti prema odredbama pravoslavnog kanonskog prava i Ustava SPC, a u skladu s pravnim poretkom države.
Crkva može osnivati zadužbine i fondacije prema odredbama pravoslavnog kanonskog prava i Ustava SPC, a u skladu s pravnim poretkom države.
Mješovita komisija za rješavanje pitanje restitucije
Restitucija pokretnih i nepokretnih crkvenih dobara, oduzetih ili nacionalizovanih bez pravične naknade biće izvršena u skladu sa zakonom koji će uređivati materiju restitucije u Crnoj Gori, uz prethodni dogovor s nadležnim crkvenim vlastima.
Ugovorne strane su saglasne da je to pitanje potrebno regulisati u razumnom roku, dok će nepokretnu i pokretnu imovinu koja treba da bude vraćena Crkvi u vlasništvo ili za koju će država obezbijediti pravičnu naknadu, utvrdiće Mješovita komisija sastavljena od predstavnika strana ugovornica.
Crkva ima pravo da gradi hramove i crkvene objekte, kao i da proširuje i preuređuje postojeće, a nadležne vlasti Crne Gore će prihvatiti prijedlog ako nema objektivnih razloga koji su protivni javnom interesu, dodaje se u tekstu.
Država pomaže obnovu pravoslavnih objekata
U tekstu se navodi da država finansijski pomaže Crkvu, naročito obnovu i očuvanje pravoslavnih vjerskih objekata koji imaju kulturno-istorijsku vrijednost.
Država jemči Crkvi slobodu vršenja prosvjetne, kulturne, naučne, informativne, izdavačke i drugih djelatnosti koje su povezane s njenom duhovnom misijom, a u skladu s pravnim poretkom države.
"Crkva ima pravo da osniva i uređuje radio i televizijske stanice, a u skladu s važećim zakonodavstvom Crne Gore", dodaje se u tekstu radne verzije Temeljnog ugovora.
Pravo na vjersko obrazovanje
Napominje se država jemči pravo roditeljima i starateljima da svojoj djeci obezbijede vjersko obrazovanje u skladu sa sopstvenim uvjerenjima, a da se pravoslavna vjerska nastava u javnim školama može regulisati u skladu s pravnim poretkom države.
Crna Gora jemči Crkvi pravo na pastirsku brigu o pravoslavnim vjernicima u oružanim snagama i policijskim službama, zatvorima, javnim zdravstvenim ustanovama, sirotištima i svim ustanovama za zdravstvenu i socijalnu zaštitu javnog i privatnog tipa.
Crkva ima pravo da osniva dobrotvorne i socijalne ustanove i organizacije u skladu s pravnim poretkom države i one imaju isti pravni položaj kao i državne ustanove iste namjene.
Za praćenja primjene Temeljnog ugovora i unapređenje saradnje ugovornih strana biće obrazovana mješovita komisija s jednakim brojem predstavnika i sastajaće se po potrebi, a najmanje jednom u šest mjeseci.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.