BEOGRAD - Garantovana tajnost novinarskih izvora biće ugrožena ako Skupština Srbije usvoji zakon o elektronskim komunikacijama u predloženom obliku, upozoreno je juče na okruglom stolu u Beogradu u organizaciji Udruženja novinara Srbije (UNS).
Predsjednica UNS-a Ljiljana Smajlović ocijenila je da je predloženi zakon, o kojem je Skupština završila raspravu, prijetnja za novinarsku profesiju i otvara mogućnost zloupotrebe, jer će, kako je navela, vlast kontrolisati novinarske izvore.
Smajlovićeva je rekla da su predloženim zakonom "izvrdani" javna rasprava i evropski standardi, i da bi Skupština trebalo da odbaci taj prijedlog.
Povjerenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Rodoljub Šabić ocijenio je da podaci o ostvarenoj komunikaciji koji po zakonu mogu biti zadržani jesu ulaženje u njen sadržaj, jer će, kako je naveo, omogućiti da se zna kada je, koliko dugo, s kim, sa kojeg broja i odakle je novinar razgovarao.
Profesor na Fakultetu političkih nauka Rade Veljanovski, koji je bio član Radne grupe za izradu Zakona o elektronskim komunikacijama, rekao je da je radna verzija tog zakona predviđala da je uvid u ostvarenu elektronsku komunikaciju moguć samo na osnovu odluke suda.
Veljanovski tvrdi da se poslije javne rasprave mimo uvida javnosti dogodilo da se iz predložene radne verzije izbriše da je policiji i Bezbjednosno-informativnoj agenciji za uvid u ostvarenu komunikaciju potrebna odluka suda.
Predloženi zakon ima "orvelovske" elemente, ocijenio je Veljanovski i upitao šta vrijedi garatovana tajnost novinarskog izvora ako neko može da prati s kim je novinar razgovarao.
"Ne sporimo da službe treba brzo i efikasno da rade svoj posao, ali to ne sme da se radi bez civilne kontrole i odluke suda", rekao je Veljanovski i dodao da samo može da se spekuliše ko je vršio pritisak da se promijeni radna verzija zakona.
Prema riječima potpredsjednika Izvršnog odbora UNS-a Slavoljuba Kačarevića, javnost nije imala priliku da utiče na predloženi zakon jer je u Skupštini razmatram po hitnom postupku i u atmosferi sličnoj onoj iz prošle godine kada je usvojen Zakon o informisanju.
Kako je naveo, "stižu glasine" da je bilo pritisaka kada je riječ o spornom rješenju, a da je žurba u donošenju tog zakona pokušaj da se prikriju "nezakonitosti" u odluci o liberalizaciji tržišta telekomunikaca i prodaji "Telekoma".