PODGORICA - Viši sud u Podgorici proglasio je u subotu krivim šestoricu pripadnika pripadnika bivše JNA za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika u logoru Morinj kod Kotora početkom 90-ih godina.
Mlađen Govedarica, Ivo Gojnić, Zlatko Tarle, Špiro Lučić, Boro Gligić i Ivo Menzalin proglašeni su krivim, jer su, kako je navedeno u presudi, od oktobra 1991. godine do avgusta 1992. godine u logoru Morinj "naređivali i vršili mučenje, nečovječno postupali i nanosili velike patnje ratnim zarobljenicima i civilima sa dubrovačkog područja".
Govedarica, Gojnić, Tarle, Lučić i Gligić osuđeni su na zatvorske kazne od godinu i šest mjeseci do tri godine i šest mjeseci i njima se odlukom suda ukida pritvor.
Najviša kazna izrečena je Ivi Menzalinu, koji je bio kuvar u logoru i koji je osuđen na zatvorsku kaznu zatvora od četiri godine. Menzalin je u bjekstvu, pa je sud naložio njegovo hapšenje.
Optuženi su na suđenju negirali krivicu, ali je sud na osnovu izjava bivših logoraša ocijenio da su navodi optuženih "neosnovani".
Sudija Milenka Žižić istakla je da su tokom pisanja presude uzete u obzir olakšavajuće okolnosti da osuđeni ranije nisu bili osuđivani, da su u pritvoru imali dobro vladanje, da imaju porodice, a neki su i teškog materijalnog stanja.
Goran Rodić, advokat Mlađena Govedarice, rekao je da nije zadovoljan presudom i najavio podnošenje žalbe.
"Svima je jasno da se radi o političkoj, a ne sudskoj presudi. Kazna je kompromis za pokrivanje pritvora", rekao je Rodić i dodao da nije siguran da pri takvoj odluci pravda može biti zadovoljena.
Vesna Gačević- Rogova, advokat Ive Gojnića, smatra da je presuda trebalo da bude oslobađajuća za sve okrivljene.
"Nijedan dokaz, što se moglo vidjeti iz obrazloženja presude, ne stoji na strani ovakve osuđujuće presude. Iskreno se nadam da će u posljednjoj fazi, svi biti oslobođeni", rekla je Rogova.
Advokat Špire Lučića, Branislav Lutovac zadovoljan je presudom s obzirom na, kako kaže, okolnosti koje su pratile slučaj.
"Odlukom sam relativno zadovoljan. U konsulaticijom sa branjenikom, vidjećemo da li ćemo podnijeti žalbu", rekao je Lutovac.
Advokati osuđenih mogu da podnesu žalbu višoj sudskoj instanci u narednih 15 dana.
Borci: Presuda katastrofa
Presuda podgoričkog Višeg sudu, kojom su šestorica pripadnika bivše JNA proglašena krivim za navodno počinjene ratne zločine u slučaju "Morinj", predstavlja političku deklaraciju kojom je nanesena kolektivna šteta pripadnicima JNA, ocjena je crnogorskog Udruženja boraca ratova od 1990. godine.
U saopštenju iz ovog udruženje ističe se da je presuda katastrofalna sa pravnog stanovišta i da predstavlja truli kompromis čiji je jedini pozitivni ishod što će se većina osuđenih lica, zbog isteka vremenske kazne na koju su osuđeni, naći na slobodi.
"Ovom svojevrsnom političkom deklaracijom sa neutemeljenom kvalifikacijom da se u slučaju `Morinj` radi o krivičnom djelu ratnog zločina nad ratnim zarobljenicima, nanesena je kolektivna šteta pripadnicima bivše JNA", ističu iz Udruženja.
Naknadno tretiranje svih oštećenih lica kao ratnih zarobljenika, navodi se u saopštenju, predstavlja u sudskoj praksi nezabilježen "pravni egzibicionizam" na štetu oštećenih hrvatskih državljana, civilnih lica koja su tokom 1991. i 1992. bila pritvorena u vojnom zatvoru u Morinju.
Iz Udruženja upozoravaju da će poreski obveznici u Crnoj Gori, uključujući i porodice ubijenih crnogorskih rezervista doći u neshvatljivu situaciju da finansiraju plaćanje odštete Zdenku Buliću, predsjedniku Udruženja logoraša Morinj, koji je od 1991. do 1996. godine ratovao u Hrvatskoj i BiH.
"Interesantno je da je u susret presudi u slučaju `Morinj` Televizija Crne Gore reprizirala serijal `Veliki rat`, kao i da je presuda plasirana na dan kada se navršava 18 godina od podmuklog i ničim izazvanog ratnog zločina muslimanskih paravojnih formacije nad pripadnicima JNA u Skojevskoj ulici u Tuzli, kada je ubijeno oko 150 vojnika i starješina, a oko 100 njih ranjeno i zarobljeno", ocjenjuje se u saopštenju.
Svi oni, kaće se u saopštenju, su namjerno strpani u isti koš kako se ne bi pokrenulo pitanje krivične odgovornosti pojedinih "ratnih zarobljenika" iz Morinja i kako bi svima njima ostala otvorena vrata za odštetne zahtjeve prema državi Crnoj Gori.