Ex -Yu

Zoran Milanović: Spreman da naslijedi Račana

Sandra Josović

Ko će naslijediti Ivicu Račana na čelu SDPa pitanje je koje posljednjih mjesec dana okupira pažnju hrvatske javnosti. Odgovor će biti poznat sutra kada će na vanrednoj izbornoj konvenciji SDPa delegati tajnim glasanjem izabrati jednog od četiri kandidata. U trci za novog lidera partije su Zoran Milanović, Željka Antunović, Milan Bandić i Tonino Picula. Ako je suditi po internetskim anketama, najmlađi među kandidatima Zoran Milanović ubjedljivo je najjači favorit.

Milanović, koji se do sada bavio uglavnom spoljnom politikom, svjestan je svog dobrog rejtinga i vjeruje u pobjedu. Sebe u budućnosti vidi kao jednu od ključnih osoba u vođenju Hrvatske i spreman je suočiti se s izazovima. Uvjeren je da će, pod njegovim vođstvom, SDP osvojiti vlast na predstojećim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj, ali sebe ne vidi kao premijera. Na tom mjestu, kako kaže, vidi Ljubu Jurčića.

NN: Ivica Račan je od osnivanja SDP-a bio na čelu partije. Da li ga je teško zamijeniti?

MILANOVIĆ: Ivica Račan nas je, nažalost, neočekivano i naglo napustio. Danas ga je teško zamijeniti, i to ne samo zamijeniti, već i nastaviti tamo gdje je stao. Veliki su izazovi pred nama. U ovom trenutku treba okupiti stranku i dobiti parlamentarne izbore za Hrvatski sabor. To sam uvjeren da mogu i da sam najbolji kandidat za tu zadaću, a dalji demokratski iskoraci u životu stranke nas čekaju. Mi smo i do sada bili najotvorenija i najdemokratskija hrvatska stranka, stranka koja je poticala i tolerirala različitost svake vrste i prava na vlastito mišljenje. Spreman sam da krenemo dalje i da damo ritam cijelom hrvatskom društvu i politici.

NN: Postanete li predsjednik, planirate li novine u postojećoj praksi stranke?

MILANOVIĆ: Sigurno. Prvo namjeravam, ako me izaberu, predložiti neke izmjene u Statutu, prije svega način biranja predsjednika stranke, a onda možda i nekih drugih tijela po načelu `jedan čovjek jedan glas`. Danas imamo delegatski sustav da predsjednika biramo na konvenciji. On nije loš, ali postoje bolji i demokratičniji.

NN: Ko Vam je najjači protivkandidat?

MILANOVIĆ: Sve troje. Svi kandidati su ozbiljni ljudi sa svojim pedigreom i rezultatima u SDP-u, ali pred nama su tek mnogi izazovi.

NN: Ukoliko SDP pobijedi na parlamentarnim izborima, da li sebe vidite kao kandidata za premijera?

MILANOVIĆ: Ne. Vidim se kao predsjednika stranke i kao jednu od ključnih osoba u vođenju Hrvatske sutra. Kandidat za premijera nisam. To će, pobijedimo li, biti Ljubo Jurčić.

NN: Podržavate li koaliciju SDP-a sa drugim strankama na predstojećim izborima?

MILANOVIĆ: Koaliranje će biti potrebno, jer nećemo imati apsolutnu većinu u Saboru. Prije svega tu mislim na HNS i nadam se da taj krug nećemo morati puno više širiti. To su neki naši tradicionalni koalicijski partneri. U svakom slučaju, samo nekakav lijevi centar i centar dolazi u obzir.

NN: Vi ste protiv toga da SDP na izbore izađe sa listom za dijasporu. Zbog čega?

MILANOVIĆ: Tako je. Ukoliko, prije svega, mislite na Hrvate u BiH, mi u Bosni imamo listu za 11. izbornu jedinicu u koju smo utrpali i onu pravu hrvatsku dijasporu koja je brojna i raspršena po cijelom svijetu. Bh. Hrvati, međutim, nisu dijaspora nego narod koji tamo živi tisuću i više godina. Naše veze su duboke i povijesne i neće prestati nikada. Pomoć njima će biti sastavni dio hrvatske politike. Ne zato što to piše u hrvatskom Ustavu, već zato što to tako treba biti. Ali, pravo glasa na izborima za hrvatski parlament je jedna potpuno pogrešna odluka i politika koju ne želim provoditi. To što Ustav to omogućava ne znači da se tim pravom trebamo i koristiti. Bh. Hrvatima ćemo pomagati na drugi način.

NN: Na koji?

MILANOVIĆ: Prije svega finansijski, potom raznim socijalnim, društvenim, gospodarskim programima. Za mene njihovo posjedovanje putovnice, takođe, nije sporno. Naprotiv. Sve to podvlačim kod izbora za hrvatski parlament. Oni jednostavno ne žive u ovoj zajednici. Oni žive u drugoj, susjednoj i bliskoj državi i trebaju glasati tamo.

NN: Šta mislite o položaju Hrvata u BiH?

MILANOVIĆ: Mislim da tu ima problema, ali ima problema sa sva tri naroda. Naravno, pitanje položaja Hrvata mi je najbliže i najvažnije. Ipak, mislim da se o svemu trebaju dogovoriti sva tri naroda. Ja velikih ideja za Bosnu nemam, jer su velike ideje Bosnu skoro stajale glave.

NN: Vlada RS je prošle godine potpisala Sporazum o specijalnim i paralelnim vezama za Srbijom. Da li biste Vi podržali jedan takav sporazum sa Hrvatskom?

MILANOVIĆ: To jeste ustavna mogućnost, ali nisam poklonik takvih sporazuma.

NN: Koje još uslove Hrvatska treba ispuniti za ulazak u EU, i koliko je BiH daleko od Hrvatske kada je o ovom pitanju riječ?

MILANOVIĆ: Hrvatska još treba završiti pregovore i donijeti evropske propise i, što je novi uvjet, ispunjavati ih. Za to nam još trebaju oko dvije godine, ali nisam opterećen rokovima. Hrvatska se mora razvijati neovisno o EU. Nažalost, BiH je dosta daleko od Hrvatske kada je riječ o ulasku u EU. Da bi se približili, trebali bi početi funkcionirati kao država koja je svim svojim građanima majka, a nikome maćeha.

NN: Ukoliko sutra pobijedite, šta će biti Vaš prvi korak kao lidera stranke?

MILANOVIĆ: Prvi korak će biti okrenut stranci definitivno. Namjeravam sve koordinatore stranke, deset ljudi koji su prije osam mjeseci imenovani koordinatorima u deset izbornih jedinica predložiti u Glavnom odboru za nositelje lista. To su najbolji ljudi stranke i s njima planiram u izbornu pobjedu.

NN: Čvrsto vjerujete u izbornu pobjedu?

MILANOVIĆ: Vjerujem.

Biografija

Zoran Milanović rođen je 1966. godine u Zagrebu. Završio je Pravni fakultet u Zagrebu i postdiplomske studije evropskog i komparativnog prava u Briselu. Prvi je hrvatski državljanin koji je služio u međunarodnim snagama i to u mirovnoj misiji u enklavi u Azerbejdžanu 1994. godine. Bio je savjetnik u hrvatskoj misiji pri EU i NATO-u u Briselu i prvi nacionalni koordinator za NATO. Godine 2003. obavljao je i funkciju pomoćnika ministra spoljnih poslova za političku multilateralu. U SDP-u je od 1999. godine, a od 2004. godine obavlja funkciju člana Izvršnog odbora za odnose sa strankama u zemlji i inostranstvu.

Najčitanije