ZAGREB - Zvanični Zagreb još nije reagovao na inicijativu Evropske komisije o uvođenju sankcija Hrvatskoj zbog nepoštovanja evropskog naloga za hapšenje, a iz Evropske komisije očekuje brzu i bezuslovnu promjenu hrvatskog zakona.
"To znači da to treba učiniti ne za godinu dana, nema nekog vremenskog roka, ali znači bez nepotrenog odgađanjaW, rekla je Mina Andreeva, portparol potpredsjednice EK.
Ona je, kako je objavljeno na portalu zagrebačkog "Jutarnjeg lista", kazala da ne može da prejudicira koja će konačna odluka nakon konsultacija sa državama članicama biti, ali je objasnila da je stav Komisije da je riječ o "kršenju povjerenja".
"Ako stvarate prostor bez granica unutar EU-a, morate obezbjediti da zločini počinjeni u jednoj članici ne smeju ostati nekažnjeni", rekla je ona.
Na primjedbe da hrvatska vlada kaže da i u drugim državama članicama ima nekih ograničenja u primjeni evropskog naloga za hapšenje, Andreeva je rekla da EK traži od svih zemalja članica da korektno sprovode sporni zakon, što se, kako je rekla, dogodilo u Sloveniji i Češkoj, koje su na insistiranje Komisije ispravile svoje zakone.
Ona je, međutim, dodala da u svakom slučaju situacija u Češkoj ili Sloveniji nije za upoređivanje sa Hrvatskom.
"Ovdje imamo zakon koji je bio usklađen 2010., kada se hrvatska vlada borila da se uskladi s EU pravilima, onda je tri dana prije članstva taj zakon promjenjen I on je postao suprotan evroropskom. Dakle, ovde je situacija vrlo različita", prenijela je stav svoje šefica protparolka Andreeva.
I dok zvanični Zagreb ćuti, opozicija negoduje, po riječima lidera najuticajnije opozicione partije Hrvatske demokratske zajednice Tomislava Karamarka - to je bacanje ljage na Hratsku.
"Ako neko misli da je rekao istorijsko ne EK onda se vara. Pogrešio je vrijeme, pogrešio je prostor... Prema tome šta reći. Neozbiljna vlada, neozbiljan primjer, ozbiljni problemi za Hrvatsku", rekao je Karamarko istakavši da će ova vlada otići, ali da će ostaviti neugodni pečat, hipoteku, kao i materijalne probleme.
Inicijativu za uvođenje sankcija Hrvatskoj zbog nepoštovanja evropskih propisa su, prema izvorima iz EK, pokrenuli zajedno predsjednik te komisije Žoze Manuel Baroso, komesar za proširenje Štefan File i potpredsjednica i komesar za pravosuđe Vivijana Reding kako bi pokazali da je Komisija jedinstvena po ovom pitanju.
Time se, dodaje se, željelo pokazati da EK štiti kredibilitet procesa proširenja.
Ovo, navodi list, praktično znači da je procedura protiv Hrvatske već pokrenuta u petak u EK, a o zvaničnom pokretanju odluka će biti donjeta u srijedu na sastanku Evropske komisije kada će o tome biti obavještene i države članice EU.
Navodi se i da bi mjere protiv Hrvatske mogle biti poznate već krajem septembra.
"Svaka država ima pravo na svoj stav, pa i na neslaganje sa Evropskom komisijom. Ono što je u primjeru Hrvatske neprijatno je to što se sve događa od prvog dana članstva u EU, a prijetnju sankcijama je uspjela da dobije za manje od tri mjeseca, dakle, u rekordnom roku" rekao je "Jutarnjem" diplomata jedne od država članica EU.
Pozivajući se na visoki izor u EK, list piše da ovaj primjer Hrvatske protivnici proširenja EU koriste kao negativan primjer i kao primjer da istaknu da nije trebalo žuriti sa prijemom Hrvatske.
U Briselu kažu da Hrvatska još može sve da spriječi, ako u međuvremenu dostavi informaciju da je spremna da promjeni spornu odredbu zakona onako kako traži Evropska komisija.
Inače, sankcije Hrvatskoj inicirane su na osnovu člana 39. Pristupnog ugovora koji Komisiji omogućava da u period od tri godine od pristupanja na zahtjev neke države članice ili na svoju vlastitiu inicijativu može da preduzme mjere i odrediti uslove i način sprovođenja evropskih propisa.