PODGORICA - Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović prekršio je odredbe Zakona o sprečavanju korupcije jer u redovnom godišnjem Izvještaju o prihodima i imovini za 2022. godinu nije prijavio vlasništvo nad 11 komada vatrenog oružja, utvrdila je Agencija za sprečavanje korupcije Crne Gore (ASK).
ASK protiv Đukanovića
- Utvrđeno kršenje Zakona o sprečavanju korupcije
- Postupak pokrenut po službenoj dužnosti
- ASK odbacio tvrdnje o zastarjelosti slučaja
- Od funkcionera se očekuje viši stepen odgovornosti
- Moguć upravni spor pred sudom
Kako se navodi u odluci koju je ASK donijela 23. juna, Đukanović je Agenciji dostavio nepotpune i netačne podatke o svojoj imovini, iako je bio dužan da prijavi svu pokretnu imovinu za koju postoji obaveza registracije kod nadležnih organa, prenosi RTCG.
Prema dokumentaciji, Đukanović kao pokretnu imovinu za koju je propisana obaveza registracije nije naveo cijeli arsenal oružja različitih marki i kalibara.
Postupak je pokrenut po službenoj dužnosti nakon provjere navoda i podataka iz službenih evidencija.
Neprijavljeno oružje
Među neprijavljenim oružjem nalaze se model puške merkel 140E i merkel K1, pištolji i revolveri smith&wesson, beretta, caracal, magnum research desert eagle i zastava CZ99, nort american arms mini-revolver, kao i dva komada vatrenog oružja bez navedene kategorije, marke, modela i kalibra.
Pročitajte još:
Đukanovićev punomoćnik je u pisanom izjašnjenju dostavljenom Agenciji istakao da stranka ne spori vlasništvo nad navedenom imovinom, ali je naglasio da nije postojala namjera skrivanja oružja niti izbjegavanja zakonskih obaveza.
Odbrana je ukazala i na "procesne nejasnoće" s obzirom na protok vremena od pokretanja postupka, tvrdeći da je nastupila zastarjelost.
Međutim, Agencija je ove navode odbacila, obrazlažući da se od javnog funkcionera koji obavlja visoku funkciju očekuje viši standard postupanja i transparentnosti u odnosu na prosječne građane.
Dužnost funkcionera
U odluci se ističe da se neprijavljivanje 11 komada vatrenog oružja ne može tretirati kao običan previd, naročito jer je Đukanović bio u obavezi da podnosi izvještaje od 2016. godine.
Agencija je te navode odbila, ocjenjujući da rokovi za pokretanje postupka nisu istekli.
Dodali su da se, imajući u vidu vrijeme koje je Đukanović proveo na javnim funkcijama i činjenicu da su propisi o izvještajima o imovini i prihodima u primjeni posljednjih 20 godina, ne može prihvatiti da je riječ o previdu.
U odluci se navodi i da namjera nije konstitutivni element odluka kojima se utvrđuje kršenje Zakona o sprečavanju korupcije.
ASK je, pozivajući se na tada važeći i sadašnji Zakon o sprečavanju korupcije, naveo da su javni funkcioneri dužni da u izvještajima o prihodima i imovini dostave tačne i potpune podatke, uključujući podatke o pokretnim stvarima za koje postoji obaveza registracije kod nadležnih organa.
Agencija je zaključila da Đukanović nije postupao sa "posebnom pažnjom, savjesnošću i odgovornošću", koju zahtijeva njegova tadašnja funkcija predsjednika države.
Protiv ove odluke Đukanović može da pokrene pravni spor pred Upravnim sudom Crne Gore u roku od 20 dana od dana prijema rješenja.