ZAGREB - Hrvatska je u novom izveštaju Evropske agencije za životnu sredinu (EEA) u ukupnom poretku po čistoći plaža završila na 12. mestu. Po čistoći morskih svrstana je na 14. mesto, dok je po kopnenim pretposlednja, odnosno 22.
Ukratko:
- Hrvatska je prema novom izvještaju EEA pala na 12. mjesto po čistoći plaža.
- Čak 113 prijavljenih kupališta nije klasifikovano, što je uticalo na ukupan rezultat.
- Stručnjaci ističu da hrvatske morske vode i dalje spadaju među najkvalitetnije u Evropi.
Dugi niz godina bila je u samom vrhu, na 3. mestu, a u poslednjem izveštaju bila je 5.
Kako se objavljuju izveštaji o kvalitetu voda?
EEA i Evropska komisija svake godine objavljuju izveštaj o kvalitetu voda za kupanje u Evropi. Najnoviji izveštaj, objavljen 16. juna 2026, odnosi se na sezonu 2025. i temelji se na podacima koje su prijavile države članice EU te Albanija i Švajcarska sa 22.289 kupališta.
Kvalitet vode ne mjeri se tako da neko pogleda more, rijeku ili jezero i kaže: „Ovo izgleda čisto.” Voda se uzorkuje pre i tokom sezone kupanja, a zatim se u laboratoriji traže dve grupe bakterija: Escherichia coli i crevni enterokoki.
One same po sebi ne moraju uvijek biti najveći problem, ali su najbolji indikator da je voda možda zagađena fekalijama, na primjer iz kanalizacije, septičkih jama, stočnog đubriva ili površinskog oticanja nakon velikih kiša. Zato se nazivaju indikatorske bakterije. One su kao dimni alarm. Alarm ne znači da postoji požar, ali upozorava da bi mogao postojati.
Četiri kategorije kvaliteta vode
Prema evropskim pravilima Direktive o vodi za kupanje, voda se razvrstava u četiri kategorije: izvrsna, dobra, zadovoljavajuća i nezadovoljavajuća.
Važno je naglasiti da ocjena nije rezultat samo jednog uzorkovanja. Klasifikacija se temelji na podacima iz aktuelne sezone i tri prethodne, u ovom slučaju iz perioda od 2022. do 2025. To daje stabilniju sliku, jer jedno kratko zagađenje nakon pljuska ne bi smjelo potpuno da preokrene ocjenu neke plaže.
Problem prijavljenih plaža u Hrvatskoj
Prema podacima za sezonu 2025, u Hrvatskoj je 896 od 1039 prijavljenih kupališta dobilo najvišu ocjenu, „izvrsno”. To je 86,2% svih prijavljenih lokacija. Ranijih godina redovno je imala preko 95%.
Bilo je očekivano da će pasti jer je takav bio trend posljednjih godina, prije svega zbog masovnog turizma, uključujući i ogroman nautički. Naime, udio Hrvatske u svjetskom nautičkom turizmu procjenjuje se na oko 40%, o čemu smo već pisali na Indexu. No, niko nije očekivao toliki pad.
Dr sc. Slaven Jozić, viši naučni saradnik sa Instituta za okeanografiju i ribarstvo, tumači da je problem u načinu na koji se obrađuju podaci nalaza uzorkovanja i računaju statistike. „Velik dio ovog pada može se pripisati činjenici da čak 113 hrvatskih kupališta još nije klasifikovano, uglavnom zato što za njih ne postoji dovoljno dug niz uzorkovanja. U ranijim izvještajima tek je nekoliko plaža bilo neklasifikovano”, kaže Jozić.
„Ako se gledaju samo kupališta koja su zaista klasifikovana, odnosno uzorkovana svih godina koje se računaju, Hrvatska i dalje stoji vrlo visoko. Od 926 klasifikovanih lokacija, 896 ih je izvrsnog kvaliteta, što je oko 96,8%. Naime, kada se računa procenat plaža sa izvrsnim kvalitetom vode, on se ne izračunava u odnosu na broj onih plaža koje redovno prate i prijavljuju rezultate uzorkovanja, već u odnosu na ukupan broj prijavljenih plaža. 113 plaža koje nisu klasifikovane stoga kvari statistiku”, tumači Jozić.
Zašto neke plaže nisu klasifikovane?
Nameće se pitanje zašto se plaže prijavljuju, a uzorkovanje za njih se ne vodi sistematski i redovno? Jozić tumači da postoji čitav niz plaža na kojima se uzorkovanje radi tek povremeno.
„To su nove plaže koje se uvode u monitoring, a na kojima se ne sprovode redovna uzorkovanja. Uzorkovanje se plaća pa će investitori ponekad finansirati uzorkovanje, a ponekad neće. Te plaže vjerovatno su sve izvrsnog kvaliteta. No, ako ne postoji sistematsko praćenje, EEA ih neće klasifikovati među plaže sa izvrsnim kvalitetom, a one će ipak ući u konačan zbir.
Za kupače je najvažnija jednostavna poruka, a ta je da se hrvatske vode i dalje mogu svrstati među najbolje u Evropi, iza Kipra, Grčke, Bugarske i Austrije”, poručuje Jozić.
Problem kopnenih plaža
Dio problema je i kvalitet vode na kopnenim plažama jer se i one računaju u ukupnu statistiku. Na nivou EU generalno, one su zagađenije od morskih.
Jozić kaže da je tu u igri više faktora.
„U EU je 2025. godine 88% morskih plaža bilo izvrsnog kvaliteta, dok je kod kopnenih taj udio bio 78%. Prate se plaže na vještačkim jezerima, na prirodnim i na rijekama. Rijeke su poseban problem: samo 47% od oko 1200 službenih riječnih kupališta u Evropi imalo je izvrsan kvalitet. Razlog je u tome što je more veliko, slano i dinamično.
Zagađenje se u njemu često brže razrijedi, a sunčevo zračenje i slanost mogu smanjivati preživljavanje mikroorganizama koji se uzorkuju. Rijeke i mala jezera mnogo su ranjiviji sistemi. Ako nakon oluje kanalizacija ili oborinske vode uđu u malu rijeku, kupači to mogu osjetiti već isti dan. Kod rijeka se sve što se dogodi uzvodno može vrlo brzo pojaviti nizvodno”, kaže Jozić.
Kopnene vode znatno slabije od obalnih
EEA posebno upozorava da su male rijeke, ribnjaci i jezera sa malim protokom osjetljiviji na kratkotrajna zagađenja povezana sa jakom kišom ili sušom, naročito ljeti.
To je važno i za Hrvatsku, jer su hrvatske kopnene vode za kupanje znatno slabije od obalnih. U 2025. Hrvatska je imala 42 prijavljene kopnene lokacije, od kojih su 23 bile izvrsne, 11 dobrih, tri zadovoljavajuće, tri nezadovoljavajuće i dvije neklasifikovane.
Jozić kaže da Hrvatska nema mnogo klasifikovanih kopnenih plaža.
„Imamo Jarun, nešto oko Varaždina, Slavonskog Broda i Osijeka, ukupno 42 plaže. One su znatno lošijeg kvaliteta od morskih pa takođe kvare naš ukupan plasman. Na sreću, ne previše jer je njihov udio mali. Neke zemlje imaju mnogo više kopnenih plaža, a manje morskih i obratno, pa to može objasniti kako to da smo po kopnenim plažama 22, po morskim 14, a ukupno ipak bolji – 12”, tumači Jozić.
Evropa napreduje zahvaljujući boljoj kanalizacionoj infrastrukturi
Na nivou EU, 85% kupališta u 2025. dobilo je ocjenu izvrsno, 96% zadovoljilo je barem minimalne standarde, a samo 1,5% lokacija ocijenjeno je kao nezadovoljavajuće.
EEA naglašava da je kvalitet voda za kupanje u Evropi posljednjih decenija znatno porastao ponajprije zato što se manje neprečišćenih i djelimično prečišćenih otpadnih voda ispušta u prirodu.
Jessika Roswall, evropska povjerenica za životnu sredinu, vodnu otpornost i konkurentnu cirkularnu ekonomiju, u saopštenju Evropske komisije i EEA rekla je da „evropski rezultati o vodama za kupanje još jednom pokazuju vrijednost evropskog ekološkog zakonodavstva i decenija ulaganja u prečišćavanje otpadnih voda i upravljanje vodama”.
Šta ova ocjena ne govori?
Hrvatska sistematski prati kvalitet mora za kupanje od 1989, a u nekim regijama ispitivanja su počela još 1986. godine. U izvještaju se navodi da je program tokom godina usklađivan sa evropskim pravilima, smjernicama Mediteranskog akcionog plana i smjernicama WHO-a.
Treba istaći da evropska direktiva kupače prvenstveno štiti od mikrobiološkog rizika, dakle od bakterija koje upućuju na fekalno zagađenje. Ona ne daje potpunu sliku hemijskog zagađenja, na primjer pesticida, farmaceutika, nutrijenata, PFAS jedinjenja ili mikroplastike. Ti se problemi prate drugim evropskim pravilima, posebno tzv. Okvirnom direktivom o vodama.
Drugim riječima, „izvrsna voda za kupanje” znači da je voda prema propisanim mikrobiološkim kriterijumima bezbjedna za kupanje. Ne znači da je cio ekosistem savršen ili da u njemu nema drugih pritisaka, prenosi Indexhr.