PAZIN - Rasprave u Istri zbog planiranog dovoza otpada iz Gospića u cementaru "Holcim" u Koromačnom otvorile su i pitanje mnogo starijeg problema - gotovo 13.000 tona otpada koji je tokom 2019. i 2020. godine iz Italije dovezen u hale bivše "Istraplastike" u Pazinu.
Stari problem ponovo u fokusu
- U Pazin stiglo 13.000 tona otpada
- Otpad iz Italije dopremljen sa 500 kamiona
- Sanacija lokacije košta 8,1 milion evra
- Grad Pazin traži novac od države
- Protesti zbog otpada iz Gospića traju
Dok se u Istri posljednjih sedmica održavaju protesti zbog najave da dio otpada iz Gospića bude upotrijebljen u cementari u Koromačnom, u Pazinu se ponovo postavlja pitanje ko će platiti sanaciju lokacije na kojoj godinama stoji otpad.
Vezane vijesti:
Velika afera u Hrvatskoj ima epizodu i u BiH, poznati novi detalji
Porodica živi kilometar od otpada u Gospiću: "Imali smo raj na zemlji"
Stanovnici Labinštine su 15. septembra protestovali u Raši, a 24. septembra blokirali su i cestu prema cementari "Holcim", protiveći se dovozu i upotrebi otpada iz Gospića.
Stanovnici Našica, koji se protive najavljenom dovozu i spaljivanju dijela otpada iz Gospića u cementari kompanje "Nexe", protestovali su 19. septembra, sa porukom da taj otpad ne žele ni u Našicama ni bilo gdje drugdje u Hrvatskoj.
Te rasprave ponovo su skrenule pažnju na problem u Pazinu, gdje je za uklanjanje i zbrinjavanje otpada procijenjeno da će biti potrebno oko 8,1 milion evra.
500 kamiona i šlepera otpada
Pazinska gradonačelnica i vijećnica stranke Možemo u Županijskoj skupštini Suzana Jašić zatražila je objašnjenje kako je otpad iz Italije mjesecima stizao u hale bivše "Istraplastike".
Riječ je o približno 13.000 tona otpada, dopremljenog u oko 500 kamiona i šlepera, prenosi HRT.
"Zašto nadležna državna tijela nisu to pravodobno zaustavila i zašto su se Ministarstvo zaštite okoliša i Državni inspektorat godinama sporili oko nadležnosti? Godinama smo upozoravali na problem, ali nismo naišli na potrebnu pomoć institucija", rekla je Jašićeva.
Problem traje već šest godina. Kamioni su otpad dopremali tokom 2019. i 2020. godine, a prostor bivše Istraplastike unajmila je kompanija registrovana za recikliranje otpada, koja je za tu djelatnost dobila dozvolu Istarske županije.
Međutim, umjesto za obradu, hale su služile za skladištenje otpada. Problem su uočili obližnji stanovnici, koji su obavijestili Grad Pazin, nakon čega su nadležne službe zaustavile dalje dopremanje.
Naknadno je utvrđeno da se u krugu bivše "Istraplastike" nalazi oko 13.000 tona otpada, uglavnom plastike, tekstila i gume.
Koliko miliona evra košta sanacija?
Jašićeva navodi da je odmah nakon preuzimanja funkcije gradonačelnice 2021. godine obavijestila nadležne institucije, od Istarske županije i Zavoda za javno zdravstvo do MUP-a, Državnog inspektorata, saborskog Odbora za zaštitu okoliša i Kancelarije pučke pravobraniteljice.
Nakon višegodišnjeg prebacivanja odgovornosti između resornog ministarstva i inspektorata, početkom prošle godine došlo je do pomaka.
Grad Pazin prijavio je lokaciju na poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a ona je uvrštena u Plan gospodarenja otpadom Hrvatske za period 2023-2028, među šest lokacija za koje se priprema sanacija.
Fond je potom sproveo potrebna ispitivanja i izradio plan sanacije.
Procijenjena vrijednost uklanjanja i zbrinjavanja otpada iznosi oko 8,1 milion evra.
Otvoreno je, međutim, pitanje ko će taj novac obezbijediti.
Pazin neće da plaća tuđi otpad
Jašićeva se protivi tome da Grad Pazin u sanaciji učestvuje sa 15 odsto, ističući da grad nije proizveo niti dovezao otpad, izdao dozvolu za njegovo skladištenje niti nadzirao prekogranični promet.
Pozivajući se na Zakon o gospodarenju otpadom, predložila je da država u cijelosti finansira sanaciju lokacije.
Izmjenama državnog plana predviđeno je učešće jedinica lokalne samouprave od 15 odsto, dok zakon propisuje da sanaciju lokacije utvrđene državnim planom osigurava država, a sprovodi Fond za zaštitu okoliša.
"Smatramo da se država treba držati Zakona o gospodarenju otpadom, a ne kažnjavati jedinice lokalne samouprave", poručila je Jašićeva.
Dodala je da bi za Pazin, Gospić, Benkovac, Lovinac, Samobor i Bedekovčinu takvo sufinansiranje predstavljalo veliki teret za lokalne budžete.
Gospić otvorio novu raspravu
Pitanje odgovornosti države i lokalnih vlasti ponovo je došlo u prvi plan nakon odluke da se dio otpada sa ilegalnog odlagališta u Gospiću zbrine u hrvatskim cementarama.
Vlada je 10. septembra odlučila da "Holcim" u Koromačnom i "Nexe" u Našicama preuzmu, uklone i upotrijebe neopasan otpad sa lokacije PPK "Velebit" u Gospiću. Procijenjena vrijednost posla iznosi najviše 357.500 evra, a rok za njegovo izvršenje je 45 dana.
Najava je izazvala snažno protivljenje dijela stanovnika Labinštine.
Možda vas još zanima:
Gotova analiza vode kod Gospića: Otkrila šta je napravio otpad
Počela sanacija u Gospiću: Šta će uraditi sa 33.000 tona otpada
Na protestu u Raši, 15. septembra, okupilo se više stotina građana, koji su poručili da ne žele da se dio gospićkog otpada zbrinjava u cementari "Holcim".
Sedmicu kasnije stanovnici Koromačna i Labinštine blokirali su cestu prema cementari. Demonstranti su najavili nastavak akcija, dok je policija saopštila da je blokada protekla bez incidenata.
Šta su rekli iz Fonda?
Direktor Fonda za zaštitu okoliša Luka Balen kaže kako je Fond obezbijedio sredstva i izradio plan sanacije za 13.000 tona otpadne plastike, miješanog otpada od recikliranja, miješanog komunalnog otpada i tekstila.
"Riječ je o velikoj količini, čije će zbrinjavanje predstavljati značajan trošak. Analize pokazuju da je otpad neopasan, a stručnjaci procjenjuju da bi se dobar dio mogao energetski uporabiti u cementarama", rekao je Balen.
Dodao je da je cilj zbrinuti otpad u skladu sa pravilima struke, uz što manji trošak za državni budžet.
