ZAGREB - Osam specijalista radiologije zatražilo je prestanak radnog odnosa u Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice nakon ponovnog izbora Dijane Zadravec na čelo Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju.
Među njima su ljekari važni za dijagnostiku i liječenje onkoloških pacijenata, kao i stručnjaci koji učestvuju u zbrinjavanju osoba sa moždanim udarom.
Uprava bolnice tvrdi da se svi postupci trenutno odvijaju prema planu i da pacijenti nisu ugroženi. Predstavnici ljekara i udruženja pacijenata, međutim, upozoravaju na moguće posljedice odlaska specijalizovanog kadra.
Koji su ljekari zatražili prestanak radnog odnosa?
Zahtjeve je podnijelo šest od ukupno devet radiologa Klinike za tumore, kao i dvojica neurointervencijskih radiologa.
Značaj mogućeg odlaska dodatno naglašava podatak da se u Klinici za tumore, prema navodima iz izvještaja, obavlja približno 40 odsto svih operacija raka dojke u Hrvatskoj.
Neurointervencijski radiolozi, s druge strane, učestvuju u zbrinjavanju pacijenata sa moždanim udarom, a njihovo specifično znanje nije jednostavno nadomjestiti.
Podneseni zahtjevi ne znače da je svih osam ljekara već napustilo ustanovu. Uprava sa njima razgovara o mogućim rješenjima.
Šta bolnica kaže o bezbjednosti pacijenata?
Iz KBC-a Sestre milosrdnice potvrđuju da je osam specijalista podnijelo zahtjeve za prestanak radnog odnosa, ali navode da zdravstvena zaštita zasad funkcioniše nesmetano.
"U KBC-u Sestre milosrdnice zaposleno je ukupno 43 specijalista radiologije i 16 specijalizanata. Osam specijalista radiologije podnijelo je zahtjeve za prestanak radnog odnosa. Klinika za tumore radi redovno, a svi dijagnostički i terapijski postupci trenutno se odvijaju prema planu te pružanje zdravstvene usluge pacijentima nije ugroženo", poručili su iz bolnice, prenosi N1.
Zašto struka upozorava na posljedice?
Predsjednica Hrvatskog udruženja bolničkih ljekara Ivana Šmit smatra da nastavak rada službe ne znači da će kvalitet zdravstvene zaštite ostati nepromijenjen.
"Naravno da neće biti ugroženo funkcionisanje službe, ali kvalitet zdravstvene zaštite koju će pružiti KBC više neće biti isti. Radi se o dvojici neurointervencijskih radiologa koji se ne mogu tek tako nadomjestiti jer takav kadar ne postoji unutar samog KBC-a", upozorila je Šmit.
Njena ocjena odnosi se prvenstveno na teškoće zamjene ljekara sa usko specijalizovanim znanjem i iskustvom.
Zašto je povratak Dijane Zadravec izazvao protivljenje?
Zadravec je 2021. godine smijenjena sa čela Zavoda zbog teško narušenih međuljudskih odnosa i odlaska kadra.
Pet godina kasnije ponovo je izabrana na istu rukovodeću funkciju, što je izazvalo novo nezadovoljstvo dijela zaposlenih.
Žalbeni rok na odluku još traje, zbog čega bolnica i Ministarstvo zdravstva zasad ne komentarišu sve pojedinosti postupka.
Šmit smatra da takva kadrovska odluka zahtijeva objašnjenje uprave.
"Da se radi o privatniku koji treba ponovo da zaposli osobu koja mu je rasturila kolektiv, teško da biste našli osobu, u bilo kojoj oblasti, koja bi se odlučila na takav potez. Potez je u najmanju ruku neobičan i o njemu treba da se izjasni KBC Sestre milosrdnice", ocijenila je.
Šta poručuje Hrvatska ljekarska komora?
Hrvatska ljekarska komora podsjeća da je još 2021. upozoravala na ozbiljne upravljačke probleme u Zavodu.
Sada, kako navodi, ponovo prati eskalaciju problema izazvanu posljednjim kadrovskim odlukama.
"Pet godina kasnije pratimo ponovnu eskalaciju problema u istom Zavodu, podstaknutu posljednjim kadrovskim rješenjima. Smatramo da se odluke o rukovodećim mjestima u bolnicama ne bi smjele donositi zanemarujući stručnost, organizacione i upravljačke sposobnosti kandidata, stavove ljekara koji u tim organizacionim jedinicama rade, kao i relevantne sudske presude", poručili su iz Komore.
Može li se odlazak spriječiti razgovorima?
Ministrica zdravstva Hrvatske Irena Hrstić izjavila je da uprava kontinuirano razgovara sa ljekarima i pokušava pronaći rješenje.
"Uprava bolnice kontinuirano razgovara s tim ljekarima i nastoji pronaći rješenje. Svaki problem treba riješiti dijalogom. Oni razgovaraju, razmatraju razloge i potencijalna rješenja i ja vjerujem da će do toga doći", rekla je Hrstić.
Prema njenim riječima, primjedbe ljekara odnose se i na organizaciju rada, a ne isključivo na izbor predstojnice.
Naglasila je da prioritet moraju biti bezbjednost pacijenata, dostupnost liječenja i kontinuitet zdravstvene zaštite.
Na šta upozoravaju predstavnici pacijenata?
Predsjednica Hrvatskog udruženja za promociju prava pacijenata Jasmina Karačić pozvala je na hitnu reakciju, upozoravajući na mogućnost odgađanja pregleda i produžavanja lista čekanja.
"Ovo je direktan napad na zdravstveni sistem i na bezbjednost pacijenata. Vraćanje Dijane Zadravec na čelo, uprkos masovnom protivljenju, dokaz je ignorisanja struke i interesa onih najranjivijih, naših pacijenata", ocijenila je Karačić.
Prema njenim riječima, pacijenti ne smiju postati taoci sukoba i kadrovskih odluka.
"Dok se političke igre odigravaju, pacijenti ostaju taoci, suočeni sa odgađanjem pretraga i produženim listama čekanja. Ovo nije samo administrativni propust, već i ugrožavanje prava na pravovremenu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, a za to neko apsolutno mora odgovarati", poručila je.
Kada ističe žalbeni rok?
Žalbeni rok na izbor Dijane Zadravec ističe u utorak, 10. novembra.
Slučaj je komentarisala i saborska zastupnica Ivana Kekin, kritikujući poruku koju ovakve odluke šalju zaposlenima.
"Ljudi koji imaju teške afere i presude dobijaju radna mjesta i postaju šefovi, a ljekari koji samo žele raditi svoj posao odlaze", izjavila je Kekin.
Završetak žalbenog roka sam po sebi neće riješiti pitanje podnesenih zahtjeva za odlazak. Ključno ostaje hoće li uprava postići dogovor sa ljekarima i obezbijediti da mogući gubitak stručnjaka ne utiče na dostupnost i kvalitet liječenja.