PODGORICA - Skupština Crne Gore će na osnovu 86 ugovora o djelu, zaključenih 29. decembra prošle godine, tokom 2026. isplatiti najmanje 939.987,53 evra bruto.
Fakti
- Skoro milion evra za 86 ugovora
- Gogić prima 1.400 evra mjesečno
- Lalatović ugovorio naknadu od 1.300 evra
- ASP upozorava na zloupotrebu ugovora
- Ugovori zamjenjuju redovna radna mjesta
Najunosnije ugovore sklopili su Milorad Gogić, bivši sudija Ustavnog suda, čija je mjesečna naknada 1.400 evra neto, Mirko Lalatović dobijaće 1.300 evra mjesečno, a dr Milan Krstić 1.200 evra, kao i diplomirana pravnica Jelena Radonjić.
Ugovori o djelu, koji nose potpis generalnog sekretara Skupštine Crne Gore Bobana Stanišića, sklapani su radi pokrivanja najrazličitijih zanimanja: kurira, fotografa, čistačica i vozača, daktilografa... Obrazovni profili angažovanih kreću se od završene osnovne škole do dotora nauka.
Možda vas još zanima:
Sve više zapljena imovine u Crnoj Gori: Pod ključem milioni i kvadrati
Da li je ovo najjeftinije ljetovalište na Jadranu: Kafa 3, doručak 8 i apartman 40 KM
Naknade se kreću od 800 do 1.400 evra mjesečno.
Ugovori i angažmani
Skupština Crne Gore sklopila je 29. decembra 2025. ugovor o djelu sa bivšim sudijom Ustavnog suda Miloradom Gogićem, kome će se u narednih godinu dana isplaćivati 1.400 evra mjesečne neto naknade.
On će, kako se navodi u ugovoru, obavljati poslove pravne podrške, izrade pravnih akata i savjetovanja u međunarodnim pravnim pitanjima za potrebe Kabineta predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića.
Gogićev angažman koštaće zakonodavni dom ukupno 19.066,56 evra bruto.
Gogić je angažovan u septembru 2024. prvi put kao saradnik u kabinetu predsjednika Skupštine i lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića. Iz Mandićevog kabineta su tada objasnili su da Gogić nije imenovan za savjetnika, pa zbog toga nije bilo potrebe za procesom imenovanja.
Savjetnika predsjednika bira Skupština, na prijedlog Administrativnog odbora.
"Predsjednik Skupštine Andrija Mandić bivšeg predsjednika Ustavnog suda Milorada Gogića doživljava svojim najbližim savjetnikom, iako je on formalno stručni saradnik predsjednika Skupštine na poslovima pravne ekspertize i pružanja visoke stručne pravne podrške u vezi sa zakonodavnim procesom, ustavnim pitanjima i pravnim aktima, kao i davanju mišljenja o usklađenosti međunarodnih ugovora i drugih međunarodnih akata sa Ustavom i zakonodavstvom. Stoga, nije bilo potrebe za procesom imenovanja", rekli su iz Mandićevog kabineta.
Koji je zadatak Lalatovića?
Ugovor o djelu sa Mirkom Lalatovićem zaključen je 29. decembra prošle godine.
Njegov zadatak je izrada analiza i učešće u organizaciji sastanaka iz oblasti međunarodnih odnosa i drugih poslova iz djelokruga Kabineta predsjednika Skupštine.
Za ovaj angažman primaće 1.300 evra neto mjesečno, odnosno 1.475,39 evra bruto. Ukupna naknada za cijeli period iznosi 17.704,68 evra bruto, odnosno 15.600 evra neto.
Na zvaničnom spisku, objavljenom na sajtu Skupštine, Lalatovića nema među savjetnicima Mandića.
Skupštinski portal je, međutim, 19. maja 2025. objavio da je Mandić primio u plenarnoj sali Skupštine grupu sastavljenu od preko 50 studenata master i doktorskih studija Harvard univerziteta, koji borave u Crnoj Gori u okviru studijskog putovanja "Balkan Trek".
Nakon uvodnog obraćanja predsjednika Skupštine, kako se navodi, "prisutnima se obratio savjetnik za spoljnu politiku Mirko Lalatović, koji je govorio o poziciji Crne Gore u savremenim međunarodnim odnosima, kao i o glavnim pravcima parlamentarne diplomatije".
Na spisku i doktor nauka i pravnica
Ugovor o djelu zaključen je i sa doktorom nauka Milanom Krstićem, koji je angažovan na izradi analiza i izvještaja te praćenju međunarodnih i geopolitičkih kretanja, sa posebnim fokusom na SAD, Kinu, Rusiju, EU i zapadni Balkan.
Primaće 1.200 evra neto mjesečno, a za Krstićev angažman, za godinu dana, biće ukupno plaćeno 16.342,80 evra bruto.
Diplomirana pravnica Jelena Radonjić angažovana je za obavljanje stručnih poslova u vezi sa pripremom, izradom i realizacijom akata za potrebe Skupštine.
Pročitajte još:
Njena naknada po ugovoru za godinu dana iznosi ukupno bruto 16.342,80 evra, odnosno 1.200 evra neto mjesečno.
Ugovorom je predviđeno da obavlja stručne poslove u vezi sa pripremom, izradom i realizacijom akata za potrebe Skupštine.
Posao obuhvata administrativne i pravno-stručne aktivnosti koje podržavaju rad Skupštine.
Obavezna je da svoje zadatke izvršava u periodu od 1. januara do 31. decembra 2026., prema uputstvima dobijenim od naručioca.
Ugovorom o djelu Krsta Vukadinovića (VSS) predviđeno je pružanje stručne pomoći u definisanju i planiranju smjernica za izradu prijedloga projekata.
Posao se odnosi na pripremu i strateško oblikovanje projektnih prijedloga za potrebe rada Skupštine. Ugovor je zaključen za period od 1. januara do 31. decembra 2026. Za ovaj angažman predviđena je mjesečna naknada od 1.200 evra neto, odnosno 1.477,45 evra bruto.
Ove osobe već su zaposlene
Ines Mrdović, direktorica Akcije za socijalnu pravdu (ASP), smatra da se većinom radi o licima koja obavljaju redovne poslove i to su praktično zaposleni, ali ne uživaju zakonsku zaštitu i prava kao lica koja imaju regularne ugovore o radu.
"Budžetom za ovu godinu je na poziciji Administracije Skupštine Crne Gore projektovano oko 550 hiljada evra za izdatak ugovora o djelu. S obzirom da se govori o duplo većoj sumi, moguće da su poreski izdaci za ove ugovore projektovani na drugoj budžetskoj liniji, ili će tokom godine dolaziti do preusmjeravanja sa drugih budžetskih linija”, ističe Mrdovićeva.
U svakom slučaju, dodaje ona, radi se o velikoj sumi koju Skupština izdvaja za ugovore o djelu.
Mrdovićeva ističe da je moguće da u završnici pregovora sa EU parlamentu treba više ljudi, ali njih onda treba angažovati javnim oglašavanjem i kroz redovne ugovore o radu, a ne kroz ugovore o djelu. Naravno, dodaje Mrdovićeva, ne treba zaboraviti ni činjenicu da smo mi već u izbornom "grotlu", uprkos tome što će se izbori, i parlamentarni i lokalni, održati za godinu.
Prečica do "posla"
Direktorica ASP-a podsjeća da je DPS kao svoj patent uveo ugovore o djelu kao "prečicu" u zapošljavanjima u javnom sektoru iz partijskih, nepotističkih ili drugih interesa.
"Ta praksa je odomaćena i nije zaustavljena. 'Partijska kapitalizacija' ove prakse obično dolazi u izbornom danu. Ugovori o djelu su zapravo jedan od produkata partitokratskog društva, jer smo mi partitokratija, a ne uređeni sistem sa jakim institucijama", upozorava Mrdovićeva.
Ona podsjeća da je u javnom sektoru kontrola zakonite potrošnje novca iz budžeta zadatak Budžetske inspekcije, a kod javnih preduzeća i ustanova Inspekcije rada.
"Međutim, sistem je omogućio da ovi ugovori praktično postanu 'regularni' za zaposlenja, iako zakon jasno kaže kada se oni mogu zaključiti i koliko trajati. Budžetske jedinice projektuju budžetom iznose za ova angažovanja i tu se sva priča uglavnom završava, jer su budžetski 'pokriveni'", zaključuje Ines Mrdović.
Do podataka za ovaj tekst "Vijesti" su došle koristeći aplikaciju MANS-a "pitajte institucije".
